Nizom manifestacija u Doboju je obilježeno 100 godina od dolaska prvog transporta interniraca, Srba iz Istočne Hercegovine i Podrinja, u austougarski logor kroz koji je od 1915. do 1917. godine prošlo preko 46.000 ljudi, uglavnom žena, djece i staraca, kao i zarobljenih srpskih vojnika.
U dobojskom Muzeju je otvorena dokumentarističko-arhivistička izložba pod nazivom „Dobojski logor-kultura sjećanja (1915.-1917.)“. Pored replika arhivskih dokumenata, fotografija i štampe, na izložbi su prikazana i imena svih poznatih dobojskih logoraša, koja su ispisali đaci dobojskih srednjih škola. Ovom prilikom je promovisano i ponovljeno, fototipsko izdanje „Dobojske spomenice“, koja je originalno urađena prilikom osvećenja spomenika, spomen kosturnice i spomen crkve Sv.apostola Petra i Pavla 1938. godine. Govoreći o spomenici, direktor Arhiva SPC Radovan Pilipović je napomenuo da se radi o doista važnoj publikaciji koja je u naše vrijeme postala prava rijetkost i bibliofilski raritet.
Stogodišnjica stradanja Srba u dobojskom logoru obilježena je i duhovnom akademijom u Centru za kulturu. Na horsko-scenskom i poetskom nastupanju, koje je u fokusu imalo podsjećanje na žrtve i stradanje dobojskih zatočenika učestvovali su Srpsko crkveno-pjevačko društvo „Bogoljublje“ iz Doboja, književnice Rada Janjušić i Olja Radojčić-Vasiljević čija su poetska ostvarenja na temu Dobojskog logora ostavila snažan utisak na sve prisutne. Pored Episkopa Hrizostoma i zamjenika gradonačelnika Doboja Dragana Vasilića, na svečanoj akademiji je govorio i Radomir Graonić, pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
Na sam dan dolaska prvog transporta interniraca, 27. decembra, u spomen hramu Svetih apostola Petra i Pavla služena je sveta arhijerejska liturgija, kojoj je činodejstvovao vladika zvorničko-tuzlanski gospodin Hrizostom. Nakon toga su delegacije Vlade RS, izaslanici Predsednika RS i člana Predsedništva BiH, grada Doboja, BORS, Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca "1912-1918" i 3. Pješadijskog RS puka položili vijence na spomen kosturnicu.
Prema podacima iz knjige "Dobojski logor" autora Dušana Paravca, pisane na osnovu crkvenih dokumenata i izjava preživjelih logoraša, austrougarski logor bio je na prostoru sadašnje dobojske Željeznicke stanice, a zarobljeni Srbi bili su smješteni u drvenim barakama u kojima su prethodno uginuli konji austrougarske vojske od zarazne bolesti "sakagije". Logor je osnovan 27. decembra 1915. godine i bio je u funkciji do 5. jula 1917. godine.
U pomen žrtvama dobojskog logora Srpska pravoslavna crkva je u septembru 1938. godine objavila knjigu "Spomenica 1915-1917" i u porti dobojskog Sabornog hrama Svetih apostola Petra i Pavla osveštala izgrađenu Spomen-kosturnicu u kojoj se nalaze ekshumirani posmrtni ostaci oko 12.000 žrtava austrougarskog logora.
Fotografije: Zoran Lazić
