Tržište rada u Republici Srpskoj ulazi u 2026. godinu sa paradoksom koji se sve teže prikriva: nezaposlenost pada, ali poslodavci sve teže pronalaze radnike. Najnovije istraživanje pokazuje da je broj zaposlenih u Republici Srpskoj krajem septembra 2025. iznosio 290.121, uz blagi rast u odnosu na ranije periode. Istovremeno, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje krajem novembra 2025. registrovano je 49.549 nezaposlenih, pri čemu se najveći udio odnosi na filijalu Banja Luka (21%), a među većim filijalama su i Doboj (7.069) i Trebinje (po 14%). Žene čine 54,17% evidentiranih nezaposlenih.
Pad nezaposlenosti vidi se i kroz anketne pokazatelje: ukupna stopa nezaposlenosti u trećem tromjesečju 2025. smanjena je sa 9,9% na 7,8%, ali je nezaposlenost mladih (15–24) i dalje ekstremno visoka – oko 30,5%. Drugim riječima, sistem „izbacuje“ mlade na tržište rada bez dovoljno iskustva, dok privreda traži praktične vještine i odmah upotrebljiv kadar.
Strukturni problem dodatno potvrđuje podatak o realnoj potražnji za radnicima. Poslodavci su zaključno sa 30. novembrom 2025. iskazali potrebu za 10.763 radnika, ali istovremeno se konstatuje da na evidenciji postoji značajan broj osoba čije kvalifikacije ne odgovaraju potrebama tržišta. To objašnjava i zašto je, uprkos padu nezaposlenosti, zapošljavanje „sa biroa“ slabije: u 2025. sa evidencije je zbog zaposlenja brisano 16.573 lica, što je manje nego godinu ranije.
Kada poslodavci objašnjavaju zašto teško zapošljavaju, najčešće navode: nedostatak kadra sa traženim zanimanjem (55,24%), manjak stručnih znanja i vještina (50,71%), nezainteresovanost kandidata za konkretno radno mjesto (44,48%) i nedostatak iskustva (34,56%). Kvalitativni odgovori dodatno „otvaraju“ temu sive ekonomije, sezonskih odlazaka, kao i problema radnih navika i profesionalne odgovornosti – što ukazuje da rješenje nije samo ekonomsko, već i društveno.
Za 2026. godinu stiže umjereno optimističan signal: 50% poslodavaca planira nova zapošljavanja, što je rast u odnosu na ranijih 45,8%. Još jači indikator pritiska na tržištu rada je najava rasta plata: povećanje zarada u 2026. planira 72,56% poslodavaca (685 firmi), uz objašnjenje da plata postaje glavni alat za zadržavanje radnika. Većina najavljenih povećanja kreće se do 10% (88,76%), zatim 10–20% (10,95%), dok je povećanje preko 20% rijetkost (0,29%).
Međutim, postoji „usko grlo“ koje prijeti da pojede efekte rasta plata: ulaganje u obuke je nisko. Skoro 85% poslodavaca kaže da u 2026. neće imati potrebu za dodatnim osposobljavanjem, a među onima koji planiraju obuke dominira trening „na radnom mjestu“ (13,67%). IT obuke (1,27%), strani jezici (0,32%) i menadžment (0,74%) su na margini. Uz to, 83,69% poslodavaca navodi da nema mogućnost da organizuje obuke za nezaposlene (mentori, oprema, prostor, materijal), što ukazuje na nedostatak infrastrukture za brzu prekvalifikaciju.
U dijelu koji se tiče „teže zapošljivih“, poslodavci ipak pokazuju pragmatizam: najveća spremnost iskazana je za mlade bez iskustva (662 poslodavca), zatim za žene iz ruralnih područja (345), starije od 50 godina (306) i nekvalifikovane radnike (248). Istovremeno, više od 80% poslodavaca kaže da nema potrebu da zapošljava studente, strance ili penzionere, iako su studenti među te tri kategorije najpoželjniji (12,29%).
Važan signal stabilnosti je i podatak da 97,99% poslodavaca ne očekuje višak zaposlenih u 2026., dok tek 2,1% očekuje višak, što potvrđuje da je glavni problem privrede – manjak, a ne višak radne snage. Ipak, istraživanje registruje i slabiju povezanost dijela privrede sa institucijama: procenat poslodavaca koji ne koriste uslugu posredovanja Zavoda porastao je na 48,2% (sa 43,6% godinu ranije), što otvara pitanje modernizacije i proaktivnijeg pristupa službi zapošljavanja.
Zaključak je prilično jasan: 2026. donosi rast planiranih zapošljavanja i snažan talas najavljenog povećanja plata, ali bez ozbiljnijih ulaganja u vještine i bržeg povezivanja obrazovanja i privrede, jaz između ponude i potražnje će se nastaviti. I upravo zato ključne preporuke istraživanja idu u pravcu: jačanja saradnje sa poslodavcima, modernizacije posredovanja (digitalizacija), sistemskog dijeljenja analitičkih nalaza i čvršće veze obrazovnih politika sa realnim potrebama tržišta rada.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
