Mnogi poslodavci u BiH se žale da prilikom zapošljavanja radnika u njihova preduzeća moraju vršiti reedukaciju radnika, jer, kako tvrde, oni nisu spremni da u preduzeću preuzmu poslove za koje su se školovali.
Sama ta reedukacija im, kako naglašavaju, stvara dodatne troškove za biznis, koji dosežu čak i do visine godišnje plate prekvalifikovanog radnika.
"Mi odavno nemamo kvalitet škole. Druga veoma bitna stvar je ta što se mnogi školuju za pogrešna zanimanja, pa kada završe, onda dolaze na određena mjesta bez ikakvog znanja", rekao je Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Prema njegovim riječima, ovo stvara ogromne troškove za poslodavce, koji već godinama naglašavaju da po ovom pitanju treba nešto uraditi.
"Koliki su gubici zavisi od zanata, jer neki zanat možete savladati za mjesec dana, a neki ne možete ni za dvije godine, tako da gubici po ovom osnovu idu sigurno i do jedne godišnje plate po prekvalifikovanom radniku", ocjenjuje Trivić.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, istakao je da je neophodno raditi na ovom pitanju kako se poslodavcima ne bi stvarali dodatni troškovi za biznis.
"Problem poslodavaca je taj što u RS radnici koji dolaze sa svršenim srednjim stručnim školama nemaju dovoljno praktičnih znanja koja mogu da primijene, odnosno ne mogu odmah da preuzmu odgovornosti u preduzećima, i to je karakteristično za većinu srednjih stručnih škola", kaže Blagojević, te dodaje da zbog toga ukazuju da je neophodno unapređivati praktična znanja.
Spasoje Vasiljević, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola dobojske regije, naglasio je da je rješenje ovakve situacije da svako preuzme odgovornost u ovom procesu.
"Ono što učenici stiču u stručnim tehničkim školama jeste znanje na nivou prve i druge godine. Već u višim razredima oni moraju da idu kod poslodavca, što znači da poslodavci na neki način sami sebe kritikuju", smatra Vasiljević.
Naglasio je da je bespotrebno da se u ovoj priči traži krivac, nego je neophodno da poslodavci i škola stvore jaču vezu, kako bi učenici manuelna, praktična znanja mogli sticati od poslodavca.
"Đaci treba da idu na praksu kod poslodavca tamo gdje postoje uslovi, jer škole niti mogu da osposobe učenike za neke teške programske zahtjeve niti se to za ekonomiju jedne zemlje isplati", rekao je Vasiljević.
Naveo je da je neophodno da poslodavac obezbijedi mentora za praktičnu nastavu u školi, koji će djeci prenositi praktična znanja.
Kristina Mrđa, direktor srednje Tehničke škole u Banjaluci, kazala je da je pitanje znanja pitanje afiniteta onog ko teži znanju.
"Pojam znanja i zvanja nije nužno ista vrijednost. I problem je u tome što je tema zvanja uzela primat nad pojmom znanja", ističe Mrđa.
Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture RS, izjavio je nedavno da bi konferencija, koja je ranije održana u Banjaluci o novim tehnologijama u industriji trebalo da podstakne nabavku opreme za stručne škole kako bi učenici stekli kompetencije koje tržište rada od njih očekuje.
Napomenuo je da RS nema dovoljno razvijenu industriju, tako da učenici nemaju priliku da obavljaju praksu i steknu praktična znanja.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
