KRIZA STIŽE: Pada spoljnotrgovinska razmjena BiH sa svijetom

Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene u BiH u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22,77 milijardi KM, što je za 1,96 odsto manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine.

U ovom periodu izvoz iz BiH bio je u vrijednosti od 8,91 milijardu KM, što je za oko 374 miliona KM, odnosno 4,03 odsto manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 milijardi KM, što je za samo 81 milion KM, odnosno 0,58 odsto, manje u odnosu na prethodnu godinu.

To znači da je ukupan spoljnotrgovinski deficit BiH iznosio 4,95 milijardi KM što je za 6,23 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković kazao je da je ovaj pad bio za očekivati, uzimajući u obzir prethodne godine, kada je čitav svijet prvo zadesila pandemija virusa korona, zatim energetska kriza i sukobi u Ukrajini koji su se odrazili na sve zemlje.

"Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta Evropske unije (EU) usljed usporavanja privredne aktivnosti u EU, te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini", kazao je Marinković.

Kada je u pitanju uvoz, tu dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata.

"Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uslijed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu", pojasnio je Marinković.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u prvom polugodištu 2023. godine, ostali su isti kao i dosad. Prednjači Evropska unija sa 73 odsto izvoza i 66,4 odsto uvoza. Zatim slijede zemlje CEFTA (17,6 odsto izvoz i 15,4 odsto uvoz), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 odsto izvoza i 18,3 odsto uvoza.

"Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM najveći spoljnotrgovinski partneri BiH su Hrvatska (16 odsto izvoza i 18,08 odsto uvoza), Srbija (12 odsto izvoza i 13,84 odsto uvoza), Njemačka (15,86 odsto izvoza i 8,71 odsto uvoza), Slovenija (8,79 odsto izvoza i 8,37 odsto uvoza) i Italija ( 8,56 odsto izvoza i 7,74 odsto uvoza", kazao je Marinković.

Najznačajnije izvozno tržište za privrednike iz BiH je i dalje Njemačka sa ukupnim izvozom od 1.413.303 KM i to predstavlja povećanje od 4,5 odsto u odnosu na period januar-jun 2022. godine.

"I pored ulaska njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao usljed već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne saradnje. Od ostalih vodećih izvoznih tržišta u zadnjih nekoliko godina imamo pozitivne trendove sa Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom, te se ista dinamika može očekivati do kraja godine", naveli su iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

Najznačajnije vrijednosti izvoza u ukupnom izvozu ostvareni su u električnoj energiji (671,28 miliona KM), izolovana žica (351.945.912 KM), konstrukcije 313 miliona KM), sjedala (312 miliona KM) i ostali namještaj i dijelovi 237 miliona KM.

Po pitanju uvoza, najznačajniji partner BiH je Hrvatska, gdje značajan procenat uvoza predstavljaju nafta i naftni derivati.

"U prvoj polovini 2023. godine uvezeno je 757.580.579 KM nafte, ulja i maziva što predstavlja preko 70% od ukupnog uvoza nafte za BiH.

Pored ovoga, još dominanto uvozimo kameni ugalj i ostala kruta goriva, elektirčnu energiju, te prehrambene proizvode", istakli su iz STK BiH.

Osim nafte, te drugih goriva, u prvoj polovini ove godine BiH je uvozila i automobile i druga motorna vozila i to u vrijednosti većoj od pola milijarde KM, kao i lijekove čija je vrijednost 347,85 miliona KM.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem pri Spoljnotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić rekao je da obim spoljnotrgovinske razmjene metalske i elektroindustrije u prvom polugodištu iznosio 8,6 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi 3,5 milijardi KM, a na uvoz 5,1 milijarda KM.

On je naveo da drvni sektor, kao i prethodnih godina, ostvaruje suficit, te da je tu pokrivenost uvoza izvozom u šest mjeseci iznosila 232 odsto.

Kao značajan Ćeranić je pomenuo i sektor tekstila, odjeće, kože i obuće, u kojem je izvoz iznosio nešto manje od milijardu KM, što je više za oko 81,7 miliona KM u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, a uvoz 1,224 milijarde KM i veći je za 55,8 miliona KM.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!