Mještani četiri dobojska naselja izrazili su na današnjoj javnoj raspravi nezadovoljstvo načinom eksplatacije građevinskog kamena na ležištu "Karabegovac", te ukazali na posljedice izazvane miniranjem i prašinom na privatne objekte.
Današnju javnu raspravu o Nacrtu studije uticaja na životnu sredinu projekta za eksploataciju tehničkog građevinskog kamena na ležištu "Karabegovac", sprovodi Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske prema zahtjevu preduzeća "Kamenolom Karabegovac" za potrebe izdavanja dozvole.
Predsjednik Mjesne zajednice Lipac Goran Ristić rekao je novinarima da su radom ovog kamenoloma direktno ugrožena naselja Lipac, Podkamen, Gavrići i Poljice, a indirektno i gradsko područje Pijeskovi.
On je ukazao da učestala miniranja, te vibracije i prašina izazivaju oštećenja na kućama i pomoćnim objektima.
"S obzirom na to da se kamenolom približava naselju, postoji i opasnost za snabdijevanje vode imajući u vidu da svaka druga kuća posjeduje bunar", rekao je Ristić.
Ristić je nezadovoljan i što iz Kamenoloma ne izdaju odgovarajuća zvučna obavještenja prije početka miniranja i navodi da je samo na jednom mjestu postavljena tabla sa satnicima.
Slavko Ilić iz zaseoka Lipac-Varoš, čija se kuća nalazi neposredno uz majdan, pored deminiranja i prašine ukazuje i na problem buke građevinskih mašina, za koje kaže da rade u četiri smjene.
Na raspravi građani su ukazali i na pojavu stresa kod djece i starijih osoba, te lica sa posttraumatskim stresnim poremećajem, koje izazivaju detonacije od miniranja.
Predstavnik preduzeća "Kamenolom Karabegovac" Željko Žunić rekao je tokom rasprave da neće biti proširenja eksploatacije kamena prema naselju, kao i da je upotreba eksploziva tokom miniranja strogo kontrolisana i pod evidencijom nadležnih organa, između ostalog i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Nacrt studije izradila je firma "V&Z zaštita" iz Banjaluke čija predstavnica Biljana Bajić navodi da su u njoj navedene osnovne mjere koje investitor treba da poštuje u narednim fazama, kako bi se uticaj na životnu sredinu doveo u zakonske okvire.
U studiji se ukazuje i na obaranje prašine, miniranje, kvalitet zemljišta, te oborinske vode koje se bez tretmana sprovode u rijeku Spreču.
Studija ostaje na javnom uvidu do 11. aprila, nakon čega investitor treba da izradi preliminarni stav kako bi se izradila dopunjena verzija, nakon čega se pristupa reviziji, pa izrađuje konačne verzija studije.
