Kada se uporede tri dokumenta – osnovni budžet Doboja za 2025, njegov rebalans i nacrt budžeta za 2026. godinu – dobija se vrlo jasna slika: uoči opštih izbora 2026. godine, gradske vlasti u dva koraka snažno podižu tekuću potrošnju (plate, socijalna davanja, grantove), opterećuju građane kroz takse i naknade, a istovremeno smanjuju kapitalna ulaganja u infrastrukturu i razvoj.
1. Tri dokumenta – jedan trend
-
Osnovni budžet 2025.
oko 68 miliona KM budžetskih prihoda, od čega oko 53,2 miliona rashoda i oko 12,7 miliona KM kapitalnih izdataka. -
Rebalans budžeta 2025.
prihodi rastu na oko 80,7 miliona KM, rashodi na oko 63,8 miliona KM, a kapitalni izdaci padaju na oko 11,3 miliona KM. -
Nacrt budžeta 2026.
planirano je oko 78,7 miliona KM prihoda i oko 64,6 miliona KM rashoda, uz dalji pad kapitalnih ulaganja na oko 9,6 miliona KM.
Dakle:
-
između osnovnog budžeta 2025. i rebalansa 2025. dolazi do skoka od gotovo 12,8 miliona KM u prihodima,
-
2026. godina preuzima već „napumpane“ iznose, zadržava visoku tekuću potrošnju, a još dodatno smanjuje kapitalne investicije.
To je tipičan predizborni obrazac: kratkoročno širenje budžeta, povećanje potrošnje za plate, socijalu i grantove – na račun dugoročnog razvoja grada.
2. Prihodi: kako rebalans 2025. „priprema teren“ za 2026.
2.1. Poreski prihodi i indirektni porezi
Poreski prihodi rastu u oba koraka:
-
osnovni 2025: oko 39,9 miliona KM,
-
rebalans 2025: oko 42,6 miliona KM,
-
nacrt 2026: oko 47,1 milion KM.
Najveća stavka su indirektni porezi (dio PDV-a i akciza preko UIO):
-
osnovni 2025: oko 28,1 milion KM,
-
rebalans 2025: oko 29,0 miliona KM,
-
nacrt 2026: skok na oko 33,5 miliona KM.
Bez detaljnog obrazloženja, ovako snažan rast – posebno u nacrtu za 2026. godinu – djeluje kao vještačko uvećavanje projekcija prihoda, odnosno previše optimistično računanje na PDV kako bi se opravdala veća potrošnja.
2.2. Takse i naknade: udar na svakodnevni život građana
Rebalans 2025. već unaprijed podiže čitav niz naknada i taksi na nivo koji se u nacrtu 2026. samo dodatno pojačava.
Komunalna taksa za parkiranje:
-
osnovni budžet 2025: 700.000 KM,
-
rebalans 2025: 900.000 KM,
-
nacrt 2026: 1.100.000 KM.
To je ukupno povećanje od 57% za dvije godine. Bez jasnog objašnjenja da li se planira nova garaža ili značajno proširenje parking zona, ovakav skok faktički znači poskupljenje parkiranja i/ili oštriju naplatu i kažnjavanje.
Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta:
-
osnovni 2025: 100.000 KM,
-
rebalans 2025: 400.000 KM,
-
nacrt 2026: 400.000 KM.
Jednim potezom rebalansa 2025. ta stavka se uvećava četiri puta, a u 2026. se preuzima isti nivo. To znači ili planiranu masovniju urbanizaciju poljoprivrednog zemljišta, ili nerealno „napuhanu“ stavku kako bi se na papiru zatvorila prihodna strana budžeta.
Naknade za korištenje mineralnih sirovina:
-
osnovni 2025: 500.000 KM,
-
rebalans 2025: 650.000 KM,
-
nacrt 2026: 650.000 KM.
Ako ne postoji jasan plan novih koncesionih projekata, i tu se nameće pitanje realnosti projekcije.
2.3. Vrtić i Dom zdravlja: koliko će sve to koštati roditelje i pacijente
Rebalans 2025. pokazuje jasno prebacivanje tereta na korisnike javnih usluga.
JPU „Majke Jugović“ – vrtić:
-
osnovni 2025: oko 1,25 miliona KM vlastitih prihoda,
-
rebalans 2025: oko 1,8 miliona KM,
-
nacrt 2026: oko 1,67 miliona KM.
Rebalansom 2025. vlastiti prihodi vrtića skaču čak iznad nivoa planiranog za 2026. godinu. U praksi to gotovo sigurno znači poskupljenje boravka djece u vrtiću, i to već tokom 2025, a ne tek u izbornoj 2026. godini.
Dom zdravlja Doboj:
-
osnovni 2025: oko 9,5 miliona KM vlastitih prihoda,
-
rebalans 2025: oko 9,71 milion KM + poseban entitetski transfer za Dom zdravlja od oko 944.000 KM,
-
nacrt 2026: vlastiti prihodi rastu na oko 11 miliona KM, ali posebne stavke entitetskog transfera za Dom zdravlja više nema.
Zaključak je jasan: 2025. godine Dom zdravlja dobija značajan jednokratni „injekcioni“ transfer sa entitetskog nivoa, a već u 2026. taj novac treba da bude nadoknađen kroz povećane vlastite prihode, što u praksi obično znači veće troškove za pacijente (participacije, dodatne usluge).
2.4. Transferi od entiteta
-
osnovni budžet 2025: oko 3,35 miliona KM transfera od entiteta,
-
rebalans 2025: oko 11,8 miliona KM, od čega znatan dio ide za Dom zdravlja,
-
nacrt 2026: oko 3,96 miliona KM transfera od entiteta.
Rebalans 2025. uvodi jednokratni skok entitetskih transfera, dok se već 2026. planira povratak na znatno niži nivo – ali sa stalno povećanim rashodima koji ostaju na teretu grada i građana.
3. Rashodi: eksplozija tekuće potrošnje u dva koraka
3.1. Plate – rast kroz rebalans i novi nacrt
Rashodi za plate i naknade zaposlenih rastu u dva talasa:
-
osnovni 2025: oko 24,0 miliona KM,
-
rebalans 2025: oko 27,64 miliona KM,
-
nacrt 2026: oko 29,01 milion KM.
Od osnovnog plana 2025. do nacrta 2026. to je povećanje od skoro 5 miliona KM, ali ključni skok dešava se već rebalansom 2025. godine, koji trajno podiže nivo plata i broja zaposlenih ili iznosa naknada. Nacrt 2026. potom nastavlja ovaj trend.
Bez jasnog i detaljnog obrazloženja (nove nadležnosti, obavezno usklađivanje sa republičkim propisima, sistemska reforma plata), ovakav rast djeluje kao širenje administracije i troškova u dvije faze – preko rebalansa i predizbornog budžeta.
3.2. Robe i usluge
-
osnovni 2025: oko 12,55 miliona KM,
-
rebalans 2025: oko 13,20 miliona KM,
-
nacrt 2026: oko 14,57 miliona KM.
Tekući rashodi za robe i usluge stabilno rastu. Zajedno sa platama, oni stvaraju sliku budžeta u kojem najviše raste održavanje postojećeg sistema, a ne novi razvojni projekti.
3.3. Grantovi – nagli skok već 2025.
Grantovi takođe slijede isti obrazac:
-
osnovni budžet 2025: oko 7,7 miliona KM,
-
rebalans 2025: skok na oko 11,82 miliona KM,
-
nacrt 2026: planirano oko 9,35 miliona KM.
Dakle, najveći iznos grantova predviđen je upravo u rebalansu 2025. godine. To znači da se već u godini pred opšte izbore značajno povećavaju iznosi za sportske klubove, kulturne ustanove, udruženja, vjerske zajednice i druge korisnike.
Nacrt 2026. grantove donekle smanjuje u odnosu na rebalans, ali i dalje zadržava nivo iznad prvobitno planiranog osnovnog budžeta 2025. godine.
3.4. Socijalna davanja – kontinuirani rast
-
osnovni 2025: oko 5,9 miliona KM,
-
rebalans 2025: oko 7,83 miliona KM,
-
nacrt 2026: oko 8,34 miliona KM.
Ponovo se vidi isti obrazac:
-
prvi veliki skok dolazi rebalansom 2025,
-
drugi u nacrtu 2026. godine.
Ako je novac usmjeren zaista prema najugroženijim kategorijama – djeci, licima sa invaliditetom, socijalno ugroženima, porodicama sa više djece – to može imati socijalno opravdanje. Ali bez javno dostupne strukture korisnika i jasnih kriterijuma, ovako nagli rast u godinama neposredno pred opšte izbore ostavlja prostor za sumnju u politički motivisanu raspodjelu.
3.5. Dug i kamate
Rebalans 2025. već značajno podiže troškove duga:
-
kamate rastu sa oko 1,28 miliona KM u osnovnom budžetu na oko 1,58 miliona KM u rebalansu 2025,
-
otplata glavnice duga raste sa oko 6,32 miliona KM u osnovnom planu na oko 7,46 miliona KM u rebalansu 2025, dok nacrt 2026. predviđa oko 7,53 miliona KM.
To znači da sve veći dio budžeta odlazi na otplatu starih kredita i kamata, a istovremeno se smanjuju sredstva za nove projekte.
4. Kapitalna ulaganja – najveća žrtva
Kada se pogledaju iznosi za kapitalne projekte (zgrade, objekti, putevi, infrastruktura, oprema), trend je negativan:
-
osnovni budžet 2025: oko 12,66 miliona KM,
-
rebalans 2025: oko 11,34 miliona KM,
-
nacrt 2026: oko 9,57 miliona KM.
Dakle:
-
rebalans 2025. već smanjuje kapitalne troškove,
-
nacrt 2026. ih dodatno „reže“.
Istovremeno, rebalans 2025. predviđa oko 12,65 miliona KM prihoda od prodaje i ustupanja imovine (zemljište, objekti i sl.), dok nacrt 2026. za ove stavke planira manje. To znači da grad:
-
u 2025. godini više prodaje i ekspropriše (npr. zemljište uz korito Bosne radi zaštite od poplava),
-
ali već 2026. ulaže manje u nove objekte i infrastrukturne projekte.
Za građane Doboja to znači: manje novih puteva i rekonstrukcija, manje novih javnih objekata, manje dugoročnih investicija – uz istovremeni rast tekuće potrošnje.
5. Šta sve ovo znači u izbornoj godini
Kada se spoje osnovni budžet 2025, njegov rebalans i nacrt budžeta za 2026, dobija se trokorak:
-
Osnovni budžet 2025. – polazna tačka.
-
Rebalans 2025. – snažno podiže prihode i rashode, posebno:
-
plate,
-
grantove,
-
socijalna davanja,
-
takse i naknade (parkiranje, poljoprivredno zemljište, mineralne sirovine),
-
vlastite prihode vrtića i Doma zdravlja.
-
-
Nacrt budžeta 2026. – zadržava većinu tih povećanih nivoa, u pojedinim stavkama ide još više, ali uz dalje smanjenje kapitalnih ulaganja.
Za građane Doboja u Republici Srpskoj to praktično znači:
-
više će plaćati – kroz poreze, parkiranje, vrtić, razne naknade i vjerovatno dio zdravstvenih usluga,
-
administracija i tekuća potrošnja dobijaju znatno više novca,
-
sportski klubovi, kulturne ustanove i udruženja kroz grantove dobijaju više sredstava upravo u periodu rebalansa 2025. i predizbornog budžeta 2026,
-
kapitalne investicije – ono što se vidi na terenu i ostaje narednim generacijama – polako se smanjuju.
Drugim riječima, prelazi se sa modela „gradimo grad“ na model „hranimo aparat i održavamo postojeće stanje“ – i to u godini opštih izbora.
6. Deset pitanja za gradsku vlast – sada i sa rebalansom
Na osnovu tri dokumenta, logično je postaviti barem sljedeća pitanja:
-
Na čemu se zasnivaju optimistične projekcije rasta PDV-a i drugih indirektnih poreza u rebalansu 2025. i nacrtu 2026. godine?
-
Zašto je bilo potrebno da se plate i naknade podignu već rebalansom 2025, a zatim dodatno i u nacrtu 2026. godine – da li je riječ o novom zapošljavanju, povećanju koeficijenata ili političkom širenju aparata?
-
Zašto se grantovi u rebalansu 2025. povećavaju sa oko 7,7 na 11,8 miliona KM – ko su glavni korisnici tog skoka i po kojim kriterijumima su odabrani?
-
Kako se pravda porast socijalnih davanja od više od 30% između osnovnog budžeta 2025. i rebalansa, pa potom i preko 40% do nacrta 2026 – ko će konkretno primati te isplate i po kojim uslovima?
-
Zašto se kapitalne investicije smanjuju i rebalansom 2025. i nacrtom 2026, ako su ukupni prihodi i rashodi na rekordnom nivou?
-
Na osnovu čega je komunalna taksa za parkiranje povećana sa 700.000 na 900.000, a zatim na 1,1 milion KM – da li se planiraju nove garaže i uređeni parking prostori ili je riječ isključivo o poskupljenju i pooštravanju naplate?
-
Šta tačno znači povećanje vlastitih prihoda vrtića „Majke Jugović“ na 1,8 miliona KM u rebalansu 2025 – koliko će konkretno poskupjeti boravak djece u dobojskim vrtićima?
-
Zašto se u rebalansu 2025. uvodi poseban entitetski transfer od oko 944.000 KM za Dom zdravlja, a u nacrtu 2026. ta stavka nestaje – hoće li razliku nadoknaditi građani kroz veće participacije i usluge koje plaćaju iz svog džepa?
-
Zbog čega se kapitalni prihodi i izdaci za eksproprijaciju i prodaju imovine (poput zemljišta uz korito Bosne) povećavaju 2025, ali se ne vidi proporcionalno ulaganje u nove objekte i projekte od opšteg interesa?
-
Da li ovakav trokorak – osnovni budžet 2025, rebalans 2025. i nacrt 2026 – predstavlja ozbiljnu dugoročnu strategiju razvoja grada, ili prije svega predizborni paket za godinu u kojoj se bira nova vlast?
Odgovori na ova pitanja trebalo bi da budu sastavni dio svake ozbiljne javne rasprave o budžetu grada Doboja za 2025. (sa rebalansom) i 2026. godinu.
Nacrt-budžeta-grada-Doboj-za-2025.-godinu.pdf
Plan-Rebalansa-budžeta-grada-Doboj-za-2025.-godinu.pdf
Nacrt-budžeta-grada-Doboj-za-2026.-god-MF.pdf
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:

