Nova procedura za uvoznike: Carinjenje robe uz elektronski upis i jaču kontrolu

Uprava za indirektno oporezivanje BiH objavila je na e-konsultacijama Prednacrt Uputstva o izmjenama i dopunama Uputstva o postupku kućnog uvoznog carinjenja, zajedno sa pratećim obrascem „Prilog 6 – Obavještenje o kontroli“. Privredni subjekti, špediteri i svi zainteresovani učesnici u carinskim postupcima komentare mogu dostaviti do 10.06.2026. godine.

Riječ je o izmjenama važećeg uputstva iz 2022. godine, kojima se detaljnije uređuje kućno uvozno carinjenje na osnovu knjigovodstvenog upisa kao pojednostavljene carinske deklaracije. Najvažnija novina odnosi se na postupak u kojem se roba pušta u slobodan promet nakon spoljnog provoza koji se završava u statusu ovlašćenog primaoca. Time se uvodi nova procedura iz člana 24. tačka c), uz obavezu podnošenja dopunske carinske deklaracije.

Prednacrt predviđa da imalac odobrenja ne može sačiniti knjigovodstveni upis ako već ne posjeduje dokumenta koja su potrebna za robu koja se prijavljuje. Ti podaci moraju biti navedeni i u dopunskoj uvoznoj carinskoj deklaraciji. Za privredu to znači da se pojednostavljenje postupka ne odnosi na slabiju kontrolu, nego na drugačiji, elektronski organizovan tok carinjenja.

Posebno se naglašava elektronsko poslovanje. Podnosilac zahtjeva, odnosno njegov neposredni zastupnik – špediter, mora imati uslove za elektronsko podnošenje carinskih deklaracija, a kod nove procedure i važeću kvalifikovanu elektronsku potvrdu. Obavještenje o predočenju robe nadzornoj carinskoj kancelariji dostavlja se mejlom, uz kvalifikovani elektronski potpis.

U praksi, knjigovodstveni upis mora biti vođen u elektronskom knjigovodstvenom sistemu imaoca odobrenja, sa zaštitom podataka i revizorskim tragom za eventualne naknadne izmjene. Upis mora sadržavati niz podataka: od broja i datuma odobrenja, rednog broja upisa, datuma i vremena, registarskog broja prevoznog sredstva, MRN broja prethodnog postupka, podataka o robi, tarifnoj oznaci, vrijednosti, težini i mogućem iznosu carine i drugih indirektnih poreza, do podataka o garanciji i kasnijoj dopunskoj deklaraciji.

Predviđeno je i polaganje sveobuhvatne garancije za obezbjeđenje odgođenog plaćanja carinskog duga. Zahtjev za odobrenje u novom postupku istovremeno bi obuhvatao i traženje odgođenog plaćanja carinskog duga, a garancija bi se dostavljala tek nakon što nadležni organ ocijeni da su ispunjeni ostali uslovi za izdavanje odobrenja.

Važan dio prednacrta odnosi se na kontrolu. Nakon što imalac odobrenja pošalje obavještenje o predočenju robe, nadzorna carinska kancelarija u propisanom „vremenu čekanja“ od 15 minuta odlučuje da li će izvršiti kontrolu dokumenata, fizički pregled robe u odobrenom prostoru ili neće vršiti kontrolu. Ako u tom roku nema obavještenja o kontroli, smatra se da je roba puštena i imalac odobrenja može njom raspolagati u skladu sa odobrenim postupkom.

Prateći obrazac „Prilog 6 – Obavještenje o kontroli“ predviđa dvije mogućnosti: kontrolu samo dokumenata, koji se dostavljaju mejlom do određenog vremena, ili fizički pregled robe i provjeru dokumenata u odobrenom prostoru. Time se carinskim službenicima ostavlja mogućnost da, u zavisnosti od procjene, postupak provedu dokumentarno ili izlaskom na teren.

Prednacrt propisuje i strožu posljedicu ako carinski službenik prilikom najavljene kontrole ne zatekne robu u odobrenom prostoru. U tom slučaju smatra se da je roba izuzeta ispod carinskog nadzora, a službenik provjerava i prethodna tri knjigovodstvena upisa po kojima nije bilo kontrole.

Dopunska carinska deklaracija podnosila bi se najkasnije do četvrtka tekuće sedmice za sve knjigovodstvene upise iz prethodne sedmice. Ona bi se tek tada registrovala na carinskom serveru nadzorne carinske kancelarije, a uz nju bi se prilažili ovjereni ispisi knjigovodstvenih upisa, obavještenja o predočenju robe, specifikacija upisa i ostala potrebna dokumentacija.

U dokumentu je predviđeno da uputstvo donosi direktor Zoran Tegeltija. Budući da je riječ o prednacrtu, zainteresovani privrednici i špediteri imaju prostor da do isteka roka ukažu na eventualne nejasnoće, tehničke prepreke i troškove koje bi nova pravila mogla izazvati u svakodnevnom radu.

Za kompanije koje često uvoze robu, predložene izmjene mogu značiti brže postupanje i manje čekanja, ali samo pod uslovom da imaju urednu dokumentaciju, elektronske sisteme, odgovarajuće potpise, garancije i spremnost na kontrolu. Upravo zato javne konsultacije ne bi trebalo posmatrati kao formalnost, nego kao priliku da se pravila prije usvajanja provjere u stvarnim uslovima poslovanja.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.