“U ovoj godini morate uvesti trezorski sistem poslovanja u bolnice i domove zdravlja”, poručuje Vladi Srpske šef misije Međunarodnog monetarnog fonda u BiH.
Usvajanjem većih akciza osigurana je isplata druge tranše od 50 miliona maraka, a za treću vlasti će morati da srede stanje u zdravstvu. Rok koji je Vlada sama sebi postavila u pismu namjere istekao je još u martu prošle godine, a zbog otpora u lokalnim zajednicama reforma nije provedena. Iz MMF-a kažu da bi bolnice trebale na trezor države, dok opštine moraju preuzeti odgovornost za poslovanje domova zdravlja.
“Svjesni smo da je vlastima Republike Srpske potrebno više vremena kako bi tu reformu proveli.S obzirom na to da postoje izvjesni fiskalni rizici u zdravstvenom sitemu koje je potrebno obuzdati onda smatramo kako ta reforma treba ići dalje”, rekao je Nadim Ilahi, šef misije MMF-a u BiH.
Sve će biti urađeno do kraja godine obećava resorni ministar, iako je eksperiment sa pet dobrih i pet loših domova zdravlja neslavno završio. Osam od deset opština iz vladinog pilot projekta odbilo je primiti na trezor domove zdravlja. Na reformu su pristali samo Prnjavor i Čelinac koji od prvog januara iz budžeta finansiraju primarnu zdravstvenu zaštitu.
“Mi smo već dom zdravlja u Čelincu kao pilot projekat stavili na trezor i u narednim mjesecima vidjećemo kako se to odvija. Cilj jeste da ne samo domovi zdravlja nego i bolnice pređu na trezorski način poslovanja odnosno na bolju kontrolu finansiranja i mislim da ćemo to do kraja godine da provedemo za cjelokupan zdravstveni sistem”, navodi Dragan Bogdanić, ministar zdravlja RS.
Najglasniji protivnici do sada su bili gradonačelnici Banjaluke i Zvornika i to zbog dugova domova zdravlja. Osim ove reforme Vladu Srpske u ovoj godini čeka i težak posao smanjenja potrošnje na plate i ukupne zaposlenosti u javnom sektoru što davno traži MMF. Dok se to ne dogodi Vlada je obećala da će se uzdržati od povećanja plata u javnom sektoru. Ipak, prosvetari traže povećanje, jer su im koeficijenti godinama manji.
“Mislim da ćemo to postepeno otkalnjati u smislu povećanja odnosno usklađivanja njihovih koeficijanata, ali s obzirom da je to ogromna populacija govorimo o 23 hiljade zaposlenih lica u sferi prosvete i onda je uvijek bilo teško donositi takve mjere”, kaže Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS.
Osim sređivanja javne potrošnje Vladu po zahtjevu MMF-a čeka i pospremanje stanja u bankarskom sektoru. Agencija za bankarstvo trebalo je da uradi plan za dokapitalizaciju banaka. Nema odgovora šta je urađeno po tom pitanju, a rokovi su probijeni i za usvajanje izmjena zakona o IRB-u.{youtube}LkFhotS5cPc|500|400|{/youtube}
