Doznake iz inostranstva premašile tri milijarde, čuvaju socijalni mir

Doznake iz inostranstva su u devet mjeseci prethodne godine iznosile 3,26 milijardi KM, naveli su iz Centralne banke BiH.

Šta treba znati:

• Doznake iz inostranstva u BiH čine 7,8 odsto BDP-a
• Dijaspora poslala 3,26 milijardi KM u BiH
• Doznake ostaju važan oslonac ekonomije BiH

Iz ove finansijske institucije naveli su da doznake ostaju stub monetarne stabilnosti.

Jačaju devizne rezerve

"Doznake iz inostranstva u BiH nastavljaju rast, jačaju devizne rezerve i monetarnu stabilnost. Iako je ekonomska aktivnost u razvijenim zemljama posljednjih godina usporena, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priliva stranih sredstava. U uslovima valutnog odbora, ovakvi stabilni devizni tokovi imaju presudan značaj za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu", istakli su iz Centralne banke BiH.

Čine 7,8 odsto BDP-a

U ovim podacima stoji da su u tri kvartala 2025. godine personalni transferi  (novčane doznake iz inostranstva) u BiH iznosili 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 odsto bruto domaćeg proizvoda.

"Taj iznos ima direktan uticaj na raspoloživi dohodak domaćinstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za domaćinstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor finansijske stabilnosti", rekli su iz CB BiH za Fenu.

Tako su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosi 3,79 milijardi KM.

Utiču na životni standard

"U 2024. ukupni tekući transferi dostigli su 5,69 milijardi KM, a na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 4,16 milijardi KM. Doznake iz inostranstva u znatnoj mjeri utiču na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CB BiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priliva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih finansijskih tokova u zemlji", dodali su iz Centralne banke BiH.

Prema njihovim riječima, s obzirom na to da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu robe, doznake pomažu u povećavaju prihoda na tekućem računu i u znatnoj mjeri ublažavaju njegov deficit.

"Uglavnom doznake dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je bh. dijaspora najprisutnija", ističu iz CB BiH.

Stanić: Prekid bi značio kolaps sistema

Ekonomista Milenko Stanić rekao je za "Nezavisne novine" da BiH ima najveće doznake iz inostranstva gledajući učešće u BDP-u.

"Ovdje se radi o značajnom iznosu sredstava. Doznake imaju svoju pozitivnu, ali i negativnu stranu. One održavaju socijalni mir u zemlji, znajući da je naš standard na niskom nivou. Za državu to znači pokrivanje velikih deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni, jer znamo je deficit već nekoliko godina veći od 12 milijardi KM. Sva ta roba mora da se plati, a jedan od najznačajnijih izvora za pokriće tih deficita jesu doznake iz inostranstva. U ekonomiji se sve mora platiti i mora biti ravnoteže", naglasio je Stanić.

Dodao je da bi prekid doznaka iz inostranstva izazvao kolaps ekonomskog sistema zemlje.

Mlinarević: Privući investicije od dijaspore

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da doznake iz dijaspore igraju važnu ulogu u održavanju našeg privrednog rasta imajući u vidu značaj potrošnje stanovništva.

"Naš model rasta je potrošački model gdje je noseća snaga potrošnja koja je determinisana zaradama, zaduženjima i doznakama iz inostranstva. Prema određenim analizama, oko 20% raspoloživog dohotka čine doznake iz inostranstva, tako da njihovo slabljenje ima uticaj na dinamiku potrošnje i rasta kod nas. Ključni problem sa neiskorišćenošću resursa dijaspore leži u činjenici da nemamo razrađene programe za privlačenje investicija od naše dijaspore", naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, BiH je zemlja koja se približava momentu kada će imati podjednak broj stanovnika u zemlji i izvan nje te bi stoga taj resurs mogla iskoristiti kako za privlačenje investicija koje bi zatvorile tehnološki jaz i podigle produktivnost, tako i za demografsku obnovu.

"Isto tako bi kroz fenomen cirkularne migracije osigurali raspoloživost kvalifikovanih kadrova za željenu strukturnu transformaciju. Primjeri poput Irske mogu biti poučni za spoznavanje razvojnog potencijala koji nosi dijaspora", zaključio je Mlinarević za "Nezavisne novine".

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.