Bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine u 2025. godini iznosio je 58,17 milijardi KM, što je za oko 4,42 milijarde KM više nego godinu ranije. Iako je nominalna vrijednost BDP-a povećana za 8,2 odsto, stvarni, odnosno realni rast ekonomije iznosio je znatno skromnijih 2,4 odsto.
Pokazuju to prvi rezultati godišnjeg obračuna koje je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Podaci ukazuju na to da je vrijednost proizvedenih roba i pruženih usluga snažno porasla izraženo u novcu, ali da stvarno povećanje obima ekonomske aktivnosti nije pratilo nominalni rast istim intenzitetom.
BDP veći za 4,42 milijarde KM
Bruto domaći proizvod BiH u 2024. godini iznosio je 53,75 milijardi KM, dok je u 2025. dostigao 58,17 milijardi KM.
Nominalno povećanje od 8,2 odsto pokazuje promjenu vrijednosti BDP-a u tekućim cijenama. Realni rast od 2,4 odsto, međutim, pokazuje koliko je ekonomija stvarno porasla nakon što se uzmu u obzir promjene cijena.
To znači da rast vrijednosti BDP-a ne predstavlja isključivo povećanje proizvodnje i obima usluga. Značajan dio razlike između nominalnog i realnog rasta može se povezati sa višim cijenama roba i usluga.
BDP po stanovniku iznosio je 17.099 KM, odnosno 8.743 evra ili 9.857 američkih dolara. Godinu ranije iznosio je 15.754 KM, što predstavlja nominalno povećanje od 1.345 KM.
Ovaj pokazatelj, međutim, ne predstavlja prosječnu platu niti iznos kojim pojedinačni građanin raspolaže. Dobija se tako što se ukupni BDP podijeli procijenjenim brojem stanovnika.
Prema podacima Agencije, sredinom 2025. godine BiH je imala procijenjenih 3,402 miliona stanovnika, oko 10.000 manje nego godinu ranije.
Trgovina najveći sektor ekonomije
Najveću bruto dodanu vrijednost u 2025. ostvarila je trgovina na veliko i malo, zajedno sa popravkom motornih vozila i motocikala. Vrijednost ovog sektora iznosila je oko 8,82 milijarde KM, a njegov udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti dostigao je 15,2 odsto.
Na drugom mjestu nalazi se prerađivačka industrija, sa bruto dodanom vrijednošću od oko 7,30 milijardi KM i udjelom od 12,6 odsto.
Trgovina i prerađivačka industrija zajedno čine gotovo 28 odsto ukupne bruto dodane vrijednosti u BiH.
Među većim sektorima nalaze se i javna uprava i odbrana, sa nešto više od četiri milijarde KM, zdravstvena i socijalna zaštita, sa približno 2,98 milijardi KM, te građevinarstvo, čija je bruto dodana vrijednost iznosila oko 2,77 milijardi KM.
Vrijednost sektora informacija i komunikacija dostigla je 2,69 milijardi KM, obrazovanja 2,58 milijardi KM, a poljoprivrede, šumarstva i ribolova 2,49 milijardi KM.
Ugostiteljstvo zabilježilo najveći realni rast
Kada se posmatra stvarna promjena obima aktivnosti, najveći realni rast u 2025. zabilježen je u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane.
Ovaj sektor realno je porastao za 8,2 odsto, dok je njegova nominalna vrijednost povećana za 14,7 odsto.
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti realno su porasle za 6,3 odsto, finansijske djelatnosti i osiguranje za 5,6 odsto, a informacije i komunikacije za 4,7 odsto.
Realni rast zabilježen je i u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, za 4,2 odsto, građevinarstvu za 4,1 odsto, te stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima za 3,9 odsto.
Trgovina, kao najveći pojedinačni sektor, realno je porasla za 2,6 odsto, dok je realni rast prerađivačke industrije iznosio samo 1,1 odsto.
Vrijednost rudarstva veća 23,7 odsto, stvarni rast samo 0,4 odsto
Najveći nominalni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u vađenju ruda i kamena, gdje je vrijednost povećana za čak 23,7 odsto.
Ipak, realni rast ovog sektora iznosio je samo 0,4 odsto. Velika razlika između nominalnog i realnog pokazatelja ukazuje na to da je vrijednost sektora porasla znatno više nego stvarni obim aktivnosti.
Slična razlika vidljiva je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji. Vrijednost ove djelatnosti nominalno je porasla za 11,7 odsto, dok je realni indeks pokazao pad od 3,3 odsto.
Pad stvarnog obima zabilježen je i u poslovanju nekretninama. Nominalna vrijednost ove djelatnosti povećana je za 8,2 odsto, dok je realno smanjena za 2,4 odsto.
Ovi podaci pokazuju zbog čega se nominalni rast ne može automatski tumačiti kao jednako povećanje proizvodnje, poslovne aktivnosti ili životnog standarda.
Javni sektori stvaraju više od 16 odsto dodane vrijednosti
Javna uprava i odbrana, obrazovanje te zdravstvena i socijalna zaštita zajedno su u 2025. godini stvorili približno 9,59 milijardi KM bruto dodane vrijednosti.
Njihov zajednički udio iznosio je oko 16,4 odsto, što pokazuje značaj djelatnosti koje se u velikoj mjeri finansiraju iz javnih prihoda i budžeta.
Ukupna bruto dodana vrijednost svih djelatnosti iznosila je 48,81 milijardu KM. Porezi na proizvode, usluge i uvoz, umanjeni za subvencije, iznosili su dodatnih 9,36 milijardi KM, čime je ukupni BDP dostigao 58,17 milijardi KM.
Agencija za statistiku BiH naglasila je da je riječ o prvim rezultatima za 2025. godinu. Obračun je urađen u skladu sa međunarodnim metodologijama Sistema nacionalnih računa i Evropskog sistema nacionalnih računa.
