Grad Doboj u svom izvještaju navodi da će izvorište Luke zbog urbanizacije i izgradnje novih stambenih i stambeno-poslovnih zona postepeno gubiti ulogu u vodosnabdijevanju. Pregled javnih dokumenata pokazuje da taj scenario postoji u gradskim planovima još od 2022. godine. Postoje stručna upozorenja, odluke o zaštiti i višegodišnja ulaganja u nove bunare, ali nije pronađena javno dostupna cjelovita studija koja pokazuje koliko se kapaciteta Luka gubi upravo zbog gradnje i koliko će njegova zamjena ukupno koštati.[1][2]
Šta je Grad napisao
U izvještaju o realizaciji projekata iz Plana kapitalnih investicija u 2025. godini, koji je Odjeljenje za finansije Grada Doboja sačinilo 15. maja 2026., urbanizacija i izgradnja novih zona navedene su kao razlog zbog kojeg će Luke postepeno izgubiti svoju ulogu. Kao odgovor na to pominje se izgradnja novih bunara u Pridjelu.
Međutim, uz taj navod nisu navedeni autor hidrogeološke procjene, mjerenja pada izdašnosti, rok smanjivanja korišćenja Luka niti obračun potrebnih zamjenskih kapaciteta. Dokument potvrđuje šta Grad predviđa, ali sam po sebi ne dokazuje stručnu osnovanost takvog ishoda.[1]
Raniji Plan kapitalnih investicija 2022–2026, iz aprila 2022, sadrži isto obrazloženje, uz važan dodatak: bunari u Pridjelu predstavljeni su kao prelazna mjera, dok je kao trajno rješenje navedeno novo izvorište u Osječanima, sa povezivanjem na postojeći vodovod i izgradnjom rezervoara.[2]
Zašto su Luke važne za građane
Koliki je značaj ovog izvorišta pokazuje ranija izjava direktora dobojskog Vodovoda Miloša Ilića, objavljena 19. jula 2023. godine. Prema tada iznesenim podacima, Luke su obezbjeđivale 50 odsto vode u sistemu, dok je njihovo učešće u snabdijevanju užeg gradskog područja, odnosno prve visinske zone, iznosilo 80 odsto.
To su podaci iz 2023. godine, a ne potvrđeni procenti za današnje stanje. Ipak, pokazuju razmjere pitanja koje se otvara najavom postepenog povlačenja sa ovog izvorišta.[3]
Pri tome treba razumjeti kako je sistem povezan. Zavod za vodoprivredu iz Bijeljine, koji je izradio glavne projekte 2020. godine, opisuje transport vode iz Pridjela prema Lukama cjevovodom dugim oko 1,75 kilometara. Tadašnjim projektom predviđeno je do 45 litara dodatne sirove vode u sekundi, uz dezinfekciju na Lukama.
To su projektovani kapaciteti iz tog dokumenta. Opis istovremeno pokazuje da smanjivanje zahvatanja vode iz bunara Luke ne mora značiti i gašenje tamošnje pumpne i dezinfekcione infrastrukture, kroz koju može prolaziti voda sa drugog izvorišta.[4]
Stručna upozorenja postoje, ali šta ona potvrđuju?
U zborniku 18. kongresa geologa Srbije, održanog 2022. godine, objavljeno je saopštenje Nikole Milovanovića i Petra Begovića, autora iz firme Ibis-inženjering, o hidrogeološkom potencijalu Doboja i mogućnostima otvaranja novih izvorišta.
Autori navode da postojeća izvorišta u periodima niskih voda sve teže zadovoljavaju potrebe. Među nepovoljnim uticajima izdvajaju urbanizaciju, eksploataciju šljunka u koritu Bosne i zagađenje površinskih voda. Predlažu detaljna istraživanja više područja, uključujući Pridjel i prostor Osječani–Kožuhe.
Ovo jeste stručno upozorenje koje se neposredno odnosi na Doboj. Međutim, objavljeni sažetak ne daje obračun koliko je kapaciteta Luka izgubljeno zbog pojedinačnih zahvata, ne određuje rok njihovog napuštanja i ne predstavlja cjelovitu studiju opravdanosti zamjene izvorišta.[5]
Postoje i tragovi konkretnije stručne dokumentacije. Ibis-inženjering među svojim referencama navodi izradu sanitarne zaštite izvorišta Luke, Usora i Rudanka za Grad Doboj 2018. godine.[6]
Grad je odlukom od 15. avgusta 2023. za izmjene programa zaštite postojećih izvorišta i izradu programa zaštite izvorišta Ade u Pridjelu izabrao ponudu iste firme, vrijednu 47.500 KM bez PDV-a. Ta odluka potvrđuje izbor izrađivača i cijenu ponude, ali ne otkriva cjelovit sadržaj programa niti njegove zaključke.[7]
Vodovod u izvještaju za 2025. pominje i projekat detaljnih hidrogeoloških istraživanja, elaborat o rezervama i kvalitetu podzemnih voda te studiju izvodljivosti vodovodne i kanalizacione infrastrukture. Njihov cjelovit sadržaj nije sadržan u tom izvještaju. Zato nije opravdano tvrditi da stručni dokumenti ne postoje; potrebno je objaviti ih i pokazati koji od njih potkrepljuje najavu o budućnosti Luka.[8]
Zaštitne zone postoje: kako su primjenjivane pri gradnji?
Skupština grada Doboja usvojila je 22. novembra 2023. odluku o zaštiti izvorišta Luke–Usora, objavljenu u gradskom Službenom glasniku broj 6/23.
Odlukom su određene neposredna, uža i šira zona zaštite. U užoj zoni među zabranjenim zahvatima nalazi se izgradnja stambenih objekata kolektivnog stanovanja. U široj zoni izgradnja naselja uslovljena je odvođenjem otpadnih voda nepropusnom kanalizacijom izvan zone zaštite.
Za određene saobraćajne zahvate u užoj zoni predviđeni su vodoprivredna saglasnost ili dozvola JU Vode Srpske. Za neposrednu zaštitu zadužen je Vodovod, upravni nadzor povjeren je gradskom odjeljenju za stambeno-komunalne poslove, a inspekcijski nadzor odgovarajućim inspekcijama. Propisana je i obaveza usklađivanja planskih dokumenata u roku od šest mjeseci.[9]
Odluka je mijenjana 13. februara 2024., uključujući tabele parcela u zaštitnim zonama. Posebno je dodata odredba prema kojoj je grafički prilog sa granicama zona mjerodavan pri sporovima nastalim zbog neažurne geodetske podloge.
Zato se položaj konkretnog objekta ne može pouzdano ocijeniti samo prema adresi ili spisku parcela. Potrebno je uporediti njegovu lokaciju sa odgovarajućom kartom zaštitnih zona. Same izmjene spiskova ne dokazuju da je zaštita smanjena radi gradnje.[10]
Iz objavljenih odluka ne može se utvrditi kako su zaštitni uslovi primijenjeni u svakom pojedinačnom predmetu. Za takvu provjeru potrebni su lokacijski uslovi, građevinske dozvole, vodni akti, projekti odvođenja otpadnih voda i inspekcijski zapisnici.
To je konkretno pitanje za Grad: kojim dokumentima može pokazati da je prilikom odobravanja gradnje sačuvao mogućnost bezbjednog korišćenja izvorišta?
Koliko novca pokazuju pronađeni dokumenti
Za pojedine radove u Pridjelu postoje precizne vrijednosti izabranih ponuda:
| Datum odluke | Predmet nabavke | Izabrana cijena bez PDV-a |
|---|---|---|
| 5. april 2022. | Izgradnja bunara RB2 | 361.700,00 KM |
| 5. decembar 2022. | Izgradnja bunara RB3 i mreže do RB1, sa građevinskim, montažnim i elektro radovima | 479.795,97 KM |
| 2. oktobar 2023. | Izgradnja bunara RB-T i pripadajuće vodovodne mreže | 375.109,68 KM |
Izvori: gradske odluke o izboru ponuđača za RB2, RB3 i RB-T.[11][12][13]
Zbir ove tri izabrane ponude iznosi 1.216.605,65 KM bez PDV-a. To nije ukupna cijena Pridjela, potvrda konačno isplaćenog iznosa niti obračun zamjene izvorišta Luke.
U Srednjoročnom planu rada 2026–2028, u osvrtu na prethodnu godinu, Grad navodi i izvedene radove na reni bunaru u Pridjelu sa vodovodnom mrežom u vrijednosti od 453.045,16 KM. Uz taj navod nije posebno označen PDV, pa taj iznos ne treba automatski sabirati sa ranijim ponudama bez provjere ugovora i konačnih obračuna.[14]
Za projektnu dokumentaciju Osječana, izgradnju izvorišta i njegovo povezivanje te distribucione rezervoare Rudanka i Centar, Plan kapitalnih investicija 2022–2026. predvidio je tri stavke: 262.483 KM, 6.255.022 KM i 3.169.872 KM. Njihov zbir je 9.687.377 KM. Riječ je o planskim vrijednostima iz 2022, koje ne potvrđuju današnju cijenu niti izvršenje projekta.[2]
Šta još treba pokazati javnosti
Da bi građani dobili potpun odgovor, Grad, Vodovod i nadležne institucije treba da dokumentuju:
- Stručnu osnovu procjene: ko je utvrdio da će Luke gubiti ulogu, na osnovu kojih mjerenja i u kojem roku.
- Primjenu zaštite pri gradnji: koji su objekti odobreni u zaštitnim zonama, pod kojim uslovima i kako je njihovo poštovanje kontrolisano.
- Mogućnosti očuvanja izvorišta: koje su zaštitne i sanacione mjere razmatrane i kakav bi rezultat mogle dati.
- Jedinstven finansijski pregled: koliko je za Pridjel ugovoreno, obračunato i isplaćeno, koliko još treba uložiti i kakav je status Osječana.
- Posljedice za korisnike: koji kapacitet zamjenjuje postojeće bunare i da li promjene donose veće pogonske troškove ili utiču na cijenu vode.
Pritom treba razlikovati dugoročnu zaštitu izvorišta od zdravstvene ispravnosti vode koja se isporučuje. Vodovod u izvještaju za 2025. navodi redovno snabdijevanje pitkom vodom i laboratorijsku kontrolu. Pregledani dokumenti ne daju osnov za tvrdnju da je voda danas neispravna.[8]
Ono što daju jeste osnov za zahtjev da vlast objasni vlastitu procjenu. Ako Grad urbanizaciju navodi kao razlog postepenog gubitka važnog izvorišta, građani imaju pravo da vide kako je taj rizik procijenjen, kako je izvorište štitio i koliki račun donosi promjena sistema vodosnabdijevanja.
Foto: AI ilustracija
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
