Svjetski dan hrane, koji se svake godine obilježava 16. oktobra, prilika je da se podsjeti na važnost pravilne ishrane, smanjenja bacanja hrane i jačanja održivih sistema proizvodnje. Ovaj datum ujedno podsjeća da je pravo na hranu osnovno ljudsko pravo, koje mora biti dostupno svima, bez obzira na ekonomski ili društveni status.
Ovaj dan ustanovila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) 1979. godine, u znak sjećanja na dan kada je ova organizacija osnovana 1945. godine. Danas se obilježava u više od 150 zemalja svijeta, a okuplja vlade, međunarodne organizacije, naučnike, medije i građane u zajedničkoj borbi protiv gladi, siromaštva i nejednakosti u pristupu hrani.
Prema podacima FAO-a, u svijetu i dalje više od 800 miliona ljudi nema dovoljno hrane, dok se svake godine baci oko trećina ukupne svjetske proizvodnje hrane. Ovaj paradoks ukazuje na neravnomjernu raspodjelu resursa, kao i na potrebu za promjenom prehrambenih navika i politika.
Ovogodišnja tema nosi poruku „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“, s ciljem da se podigne svijest o značaju zdrave i dostupne ishrane. Tema naglašava da hrana nije luksuz, već potreba, te da svaki čovjek ima pravo na bezbjednu, nutritivno vrijednu i pristupačnu hranu. FAO posebno ističe da klimatske promjene, ratovi, migracije i rast cijena ugrožavaju sigurnost hrane, zbog čega je neophodno jačati lokalne poljoprivredne sisteme, podsticati održivu proizvodnju i smanjivati gubitke hrane u lancu snabdijevanja.
U Republici Srpskoj se ovaj datum obilježava kroz edukativne aktivnosti, tribine, izložbe domaćih proizvoda i akcije prikupljanja hrane za socijalno ugrožene građane. Zdravstvene ustanove, škole i nevladine organizacije koriste ovaj dan da građanima približe važnost pravilne ishrane, redovnog unosa voća i povrća i smanjenja upotrebe prerađenih proizvoda.
U lokalnim zajednicama, poput Doboja, posebna pažnja posvećuje se promociji domaće proizvodnje i racionalnom korišćenju hrane. Poljoprivreda u ovom dijelu Republike Srpske ima veliki potencijal, a jačanje svijesti o njenom značaju doprinosi i ekonomskom razvoju i očuvanju tradicije.
Nutricionisti poručuju da zdrava ishrana počinje svakodnevnim izborima – da polovina tanjira treba biti voće i povrće, a preostali dio žitarice, mahunarke i proteini. Takođe, preporučuju da se hrana planira unaprijed, da se kupuje onoliko koliko je potrebno i da se ostatci pravilno koriste, kako bi se smanjilo bacanje.
Obilježavanje Svjetskog dana hrane podsjeća da borba protiv gladi i neadekvatne ishrane nije samo zadatak međunarodnih organizacija, već i odgovornost svakog pojedinca i zajednice. Održiva proizvodnja, racionalna potrošnja i solidarnost prema onima koji nemaju dovoljno osnovnih životnih namirnica ključni su elementi budućnosti u kojoj će hrana biti pravo, a ne privilegija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:

