Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovijedanje hrišćanske vjere.
Isusa Hrista je na rijeci Јordanu krstio Јovan Krstitelj, koji je ljude krštavao pripremajući ih tako za dolazak Mesije.
Bogojavljenje je jedan od najvećih hrišćanskih praznika, jer se smatra da su se u trenutku krštenja prvi put zajedno pojavili Otac, Sin i Duh Sveti, čime je prvi put objavljena tajna Svete Trojice koji su postali simbol vjere.
Isus Hristos živio je ovozemaljski život još tri godine poslije krštenja, ispunivši svoju misiju iskupljenja ljudskog roda od praroditeljskog grijeha.
Na ovaj praznik u hramovima se osveštava Bogojavljenska vodica koja se smatra ljekovitom i zaštitom od nečistih sila. Bogojavljenska voda čuva se u kućama do sljedećeg velikog vodoosvećenja.
Na praznik Bogojavljenja, prema narodnom običaju, vjernici izmjenjuju pozdrave – “Bog se javi” i “Vaistinu se javi”.
U mnogim gradovima i mjestima održava se takmičenje plivača u vađenju Časnog krsta iz vode. Kao i kod drugih praznika, i za Bogojavljenje postoje razni običaji.
Vjeruje se da se u ponoć otvaraju nebesa i da se svaka želja može ispuniti, tako da tačno u ponoć, prema predanju treba pogledati u nebo i zamisliti želju. Želja, kakva god da je mora biti jasna.
Običaj je da neudate djevojke veče pred Bogojavljenje stave ogledalce ispod jastuka, jer se vjeruje da će tako sanjati mladića za koga će se udati.
Običaj je negdje da starije žene na Bogojavljenje vode računa o vremenskim prilikama i tako predskazuju kakva će godina biti. Ako, recimo, taj dan bude mraza i snijega, vjeruje se da će godina biti rodna, a vedro vrijeme najavljuje sušnu godinu.
