Treća godina mandata NSRS: Zakonodavni rad u sjeni političke krize i institucionalnih sukoba

Treću godinu mandata Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) obilježili su duboka politička kriza, sudski proces protiv sada već bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, institucionalni sukobi s državnim organima i intenzivna zakonodavna aktivnost praćena snažnim domaćim i međunarodnim reakcijama.

Ipak, NSRS je nastavila donositi zakone koji su značajno oblikovali političku stabilnost, razvoj demokratije i evropski put Bosne i Hercegovine.

Podaci iz ovog izvještaja obuhvataju period od 27. novembra 2024. do 15. decembra 2025. godine.

Treća godina mandata NSRS protekla je uz intenzivne zakonodavne aktivnosti u uslovima pojačanih političkih napetosti i izraženih institucionalnih nesuglasica u Bosni i Hercegovini. Rad NSRS je tokom 2025. godine bio obilježen suđenjem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku pred Sudom Bosne i Hercegovine, kao i reakcijama entitetskih vlasti na presudu i odluke međunarodnih institucija.

Presuda kojom je Dodik proglašen krivim zbog podrivanja autoriteta visokog predstavnika izazvala je snažne političke potrese. Kao odgovor na ovu odluku, vlasti Republike Srpske u zakonodavnu proceduru uputile su niz zakona i odluka kojima se dovodi u pitanje nadležnost državnih pravosudnih i bezbjednosnih institucija, uključujući odbacivanje jurisdikcije Suda i Tužilaštva BiH, kao i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Paralelno s tim, tokom 2025. godine ponovo je intenzivirana i najava donošenja takozvanog zakona o stranim agentima kojim bi se pod dodatni nadzor stavile organizacije civilnog društva koje primaju sredstva iz inostranstva, što je u javnosti i među međunarodnim akterima ocijenjeno kao pokušaj sužavanja prostora za slobodno djelovanje nevladinog sektora.

Uprkos snažnim pritiscima i međunarodnim reakcijama, NSRS je nastavila s usvajanjem zakona iz različitih oblasti, uključujući one koji se odnose na rad institucija, bezbjednost, finansijski sektor i regulaciju civilnog društva. Međutim, dio spornih zakona privremeno je suspendovao Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, rad Narodne skupštine Republike Srpske u mandatu 2022–2026. godina započeo je 15. novembra 2022. godine, kada je održana konstituirajuća sjednica NSRS. Predsjedavajući jedanaestog saziva NSRS je Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), a potpredsjednici/e u mandatu 2022–2026. su Anja Ljubojević (SNSD), Mirsad Duratović (Pokret za državu) i Petko Rankić (SP Petar Đokić). Vladajuća koalicija, koja se sastoji od SNSD-a, Socijalističke partije, DEMOS-a, NPS-a i Ujedinjene Srpske, ima 47 mjesta u NSRS. Stranke koje podržavaju Vladu (DNS, Pokret za domovinu, SPS) imaju deset poslanika/ca, dok opozicija (SDS, PDP, Lista - Za pravdu i red, Narodni front) ima 26 poslanika/ca u aktuelnom sazivu.

Pregled sjednica i usvojenih zakona

NSRS je tokom treće godine mandata održala ukupno 20 sjednica, i to pet redovnih i 15 posebnih.  Na dnevnim redovima ovih sjednica našlo se ukupno 70 nacrta i prijedloga zakona.

Poslanici i poslanice u NSRS su tokom ovog izvještajnog perioda usvojili/e 58 prijedloga zakona i 11 nacrta zakona te jedan zakon nije usvojen. Nacrt zakona  o dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu, koji je bio građanska inicijativa, nije usvojen na održanoj 15. redovnoj sjednici NSRS.

U zakonodavnu proceduru NSRS najviše akata uputila je Vlada RS, nakon koje slijede narodni poslanici s Prijedlogom zakona o prestanku važenja zakona RS i Prijedlogom zakona o finansiranju političkih organizacija RS. Milorad Dodik uputio je Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske. Također, na ovim se sjednicama našao i akt prethodno spomenute građanske inicijative.

Koliko su poslanici/e bili/e aktivni/e na platformi Javna rasprava? 

Poslanicima/ama NSRS je u trećoj godini mandata upućeno 25 pitanja, a na nijedno nije odgovoreno. Uzimajući u obzir navedeno, u prve tri godine mandata putem platforme Javna rasprava poslanicima/ama je upućeno ukupno 62 pitanja, a odgovoreno je samo na jedno.

Najviše pitanja (6) upućeno je poslaniku Zoranu Kokanoviću (SP - Petar Đokić), a većina se ticala Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji RS. Pitanja građana/ki u vezi s ovim prijedlogom uglavnom su se odnosila na kriterije školskog obrazovanja i napredovanja unutar službe, pravednost i transparentnost procesa zapošljavanja te na razloge određenih organizacionih promjena u Sudskoj policiji. Građani/ke su posebno ukazivali/e na nedovoljno uvažavanje kandidata s višim akademskim zvanjima (magistar, doktor), mogućnost napredovanja sa 180 ECTS bodova, sumnje u praksu zapošljavanja „po podobnosti“ umjesto prema stručnoj kvalifikaciji, kao i na opravdanost povećanja broja smještajnih jedinica u okviru službe.

Ostala pitanja, koja su ostala neodgovorena, upućena su u vezi s Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju RS, Nacrtom zakona o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima RS, Nacrtom zakona o imunitetu RS, Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju RS, Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji RS te drugim zakonima o kojima se raspravljalo u prve tri godine mandata NSRS.

Zakoni koji su pokrenuli raspravu

Tokom treće godine aktuelnog mandata pred poslanicima/ama su se najčešće nalazili zakoni iz oblasti ekonomije, entitetskih nadležnosti, pravosuđa, socijalne politike, zdravstva i obrazovanja. 

Rasprave na društvenim mrežama Javne rasprave pokazale su da su najveću pažnju javnosti privukli posebno oni zakoni koji utiču na ustavno uređenje, pravosuđe i ekonomske procese u Republici Srpskoj. Najviše reakcija izazvali su Nacrt i Prijedlog zakona o pomilovanju RS, jer detaljno uređuje nadležnosti, postupke i ograničenja u vezi s davanjem pomilovanja. Slično tome, izmjene Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima RS tumače se kao pokušaj unapređenja saradnje između republičkog i lokalnog nivoa s ciljem privlačenja investicija. Istakao se i Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS, koji, prema obrazloženju predlagača Milorada Dodika, treba da omogući efikasnije procesuiranje krivičnih djela koja ugrožavaju ustavni poredak i bezbjednost entiteta. Dodatne reakcije izazvao je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskoj policiji RS, čije izmjene predviđaju reorganizaciju službe i nova pravila zapošljavanja, čime se dodatno otvara pitanje transparentnosti i funkcionalnosti pravosudnog sistema.

Značajne reakcije javnosti izazvao je i Prijedlog zakona o prestanku važenja pojedinih zakona Republike Srpske, koji je usvojen na 27. posebnoj sjednici Narodne skupštine RS održanoj 18. oktobra 2025. godine. Prema obrazloženju predlagača, cilj ovog zakona jeste otvaranje prostora za uspostavljanje novih odnosa u Bosni i Hercegovini, zasnovanih na unutrašnjem i međunarodnom dijalogu, dosljednom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, ravnopravnosti dva entiteta i tri konstitutivna naroda te donošenju odluka putem konsenzusa. Ovim aktom prestali su da važe zakoni ocijenjeni “neustavnim”: Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Izborni zakon Republike Srpske, Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

U istom kontekstu, značajnu pažnju privukli su Nacrt i Prijedlog zakona o zaštiti potrošača RS. Predlagač ističe da ovaj zakon sveobuhvatno uređuje oblasti ključne za zaštitu prava građana kao potrošača, uključujući bezbjednost proizvoda, maloprodajne usluge i obaveze koje proizlaze iz garantnih rokova, kao i pitanja nepovoljnih ugovornih odredbi te ugovora zaključenih na daljinu ili izvan poslovnih prostorija. Posebno se reguliše i ispravnost prehrambenih proizvoda, ali i odgovornost proizvođača u slučajevima kada se utvrdi neispravna roba. Pored toga, zakon obuhvata zaštitu kupaca u vezi s pojedinim aspektima ugovora o kupovini nepokretnosti na „time-sharing” osnovi, elektronske načine plaćanja, paket-aranžmane i druge oblasti značajne za sigurnost i informisanost potrošača.

Osim toga, posebnu pažnju javnosti privukli su Nacrt i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima RS. Prema obrazloženju predlagača, cilj ovih izmjena jeste unapređenje poslovanja društava koja upravljaju dobrovoljnim penzijskim fondovima, kao i podsticanje daljeg rasta i razvoja tržišta dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Time se jača jedan od važnih segmenata finansijskog sektora Republike Srpske, s namjerom da postane stabilniji, konkurentniji i privlačniji za građane/ke i poslodavce zainteresovane za dugoročne penzijske modele.

Putem platforme Javna rasprava građani/ke su najviše pitanja postavili/e u vezi s Nacrtom zakona o imunitetu RS, Prijedlogom zakona o lovstvu RS te Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljstvu RS.

Rad Narodne skupštine Republike Srpske možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u  zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge poslanicima/ama u ovom zakonodavnom organu.

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.