Struja neće poskupjeti prije izbora – a ko će građanima ispostaviti račun poslije 4. oktobra?

Najava ekonomiste Milenka Stanića da bi se poslije izbora moglo ponovo otvoriti pitanje poskupljenja električne energije nije ni slučajna ni usamljena. Finansijski rezultati, višemjesečni zastoji termoelektrana, suša, skupi uvoz i izjave rukovodstva „Elektroprivrede Republike Srpske“ pokazuju da su problemi već napravljeni. Otvoreno je samo pitanje kada će i na koga njihov račun biti prebačen.

Građani Republike Srpske zato bi pred izbore 4. oktobra trebalo da postave jednostavno pitanje: glasaju li samo za stranke i kandidate ili odlučuju i o tome ko će platiti gubitke Elektroprivrede – oni koji su sistemom upravljali ili potrošači kroz nove, veće račune?

Dva poskupljenja, a problemi sve veći

Građani su 1. januara 2025. godine dobili račune veće u prosjeku za 7,9 odsto. Od 1. februara 2026. računi domaćinstava povećani su za dodatnih deset odsto zbog skuplje mrežarine, dok je privredi račun porastao za oko šest odsto.

Dakle, eventualno novo povećanje bilo bi treće ozbiljno poskupljenje za nešto više od dvije godine.

U novembru 2025. godine ERS je Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske već dostavio zahtjev za povećanje cijene energije od 19,83 odsto. Zahtjev je ubrzo povučen, zvanično zbog tehničkih nedostataka, nakon što je premijer Savo Minić poručio da za poskupljenje mora postojati saglasnost Vlade.

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović kasnije je javno rekao da u 2026. godini neće biti poskupljenja odlukom Vlade Republike Srpske.

Troškovi, međutim, nisu nestali odlukom Vlade. Nisu popravljeni rudnici, nije proradila svaka elektrana, nije pala cijena uvozne energije niti su nestali gubici. Promijenjen je samo politički trenutak u kojem bi račun trebalo dostaviti građanima.

Zbog toga je potpuno legitimno pitati: da li je poskupljenje samo odgođeno dok birači ne ubace listiće u kutije?

Ugljevik pokazuje koliko je stanje ozbiljno

Najveći udarac elektroenergetskom sistemu predstavlja stanje u Rudniku i Termoelektrani „Ugljevik“.

Termoelektrana od početka 2026. do 4. maja nije proizvodila električnu energiju. Nakon povratka na mrežu ponovo je zaustavljena sredinom jula zbog nedostatka uglja i problema na postrojenju. Početkom avgusta rukovodstvo ERS-a potvrdilo je da Ugljevik ponovo ne radi i da se zbog toga, zajedno sa slabim dotocima u hidroelektrane, struja nabavlja na tržištu po visokim cijenama.

Posebno su zabrinjavajući zvanični polugodišnji finansijski izvještaji RiTE Ugljevik, objavljeni na Banjalučkoj berzi.

U prvih šest mjeseci 2026. godine preduzeće je imalo:

• ► 34,93 miliona KM poslovnih prihoda;

• ► 83,67 miliona KM poslovnih rashoda;

• ► poslovni gubitak od 48,74 miliona KM;

• ► gubitak iz redovne aktivnosti od 54,32 miliona KM.

RiTE Ugljevik je na kraju ipak prikazao neto dobit od 2,56 miliona KM. Međutim, ta dobit nije nastala uspješnom proizvodnjom i prodajom struje. Rezultat je popravljen jednokratnim računovodstvenim prihodom od 57,83 miliona KM, nastalim poslije smanjenja ranije evidentirane obaveze prema „Elektrogospodarstvu Slovenije“.

Drugim riječima, papir pokazuje malu neto dobit, ali redovno poslovanje pokazuje gubitak veći od 54 miliona KM.

U svom obrazloženju RiTE Ugljevik navodi da su slabiji prihodi posljedica izostanka planirane proizvodnje struje i uglja, kašnjenja radova na otkrivanju i razvoju površinskog kopa „Ugljevik Istok“ i nemogućnosti kontinuiranog snabdijevanja termoelektrane ugljem.

Suša nema partijsku knjižicu. Ali kašnjenje razvoja rudnika, neriješena eksproprijacija, nedostatak uglja i višemjesečni zastoji imaju odgovorne uprave, nadzorne odbore i institucije.

Gubitak od 56 miliona, a struja se kupuje višestruko skuplje

Prema izjavi Luke Petrovića, cijeli holding ERS je 2025. godinu završio sa gubitkom većim od 56 miliona KM.

Petrović je tada naveo da se energija građanima prodaje po približno 40 evra po megavat-času, a privredi po 75 evra, dok je nedostajuća energija na tržištu nabavljana po cijenama od 120 do 240 evra, zavisno od termina i vrste nabavke.

To ne znači da se sva energija kupuje po toj cijeni niti da se tržišna cijena može direktno porediti sa cijelim računom domaćinstva. Ali svaka uvezena količina, kupljena višestruko skuplje nego što se prodaje, pravi novu finansijsku rupu.

Istovremeno je poskupljenje mrežarine već povećalo prihode distributivnih preduzeća. Pet distribucija ERS-a prvo polugodište 2026. završilo je sa ukupnom dobiti od oko 14,5 miliona KM.

To objašnjava zašto prethodno poskupljenje nije riješilo sadašnji problem: ono je prvenstveno popravljalo prihode distributera, dok se najveća rupa otvorila u proizvodnji i nabavci energije.

Ako ostane ista vlast – ko će odgovarati za dosadašnje upravljanje?

Ne postoji dokaz da je konačna odluka o novom poskupljenju već donesena. Međutim, postoje jasne najave da će se takav zahtjev razmatrati poslije izbora.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić već je izjavio da privrednici očekuju da ERS u pregovorima za 2027. godinu zatraži maksimalno moguće povećanje cijene. Privrednici istovremeno poručuju da ne žele plaćati višak zaposlenih i druge nepotrebne troškove javnog sistema.

Ako poslije 4. oktobra ostanu ista vlast, iste upravljačke strukture i isti način rukovođenja, građani imaju pravo da očekuju da će najlakše rješenje ponovo biti pronađeno u njihovim džepovima.

Jer ta vlast je imenovala uprave i nadzorne odbore, pratila ili nije pratila realizaciju investicija, odobravala poslovne planove i godinama imala pristup svim informacijama o stanju rudnika i elektrana.

Ne može se pred izbore govoriti da je sistem stabilan, a poslije izbora tražiti od građana da plate njegov gubitak.

Može li nova vlast izbjeći poskupljenje?

Promjena vlasti sama po sebi ne proizvodi ni ugalj ni električnu energiju. Nova vlada bi naslijedila postojeće gubitke, dugove, neispravna postrojenja i obaveze prema dobavljačima. Zato ni opozicija nema pravo da građanima obeća čudo bez iznošenja konkretnih brojeva i rokova.

Ali nova vlast može uraditi ono što postojeća nije uradila ili nije željela da uradi:

• ► provesti nezavisnu finansijsku i tehničku reviziju matičnog preduzeća i svih zavisnih društava;

• ► objaviti ugovore o uvozu električne energije, kreditima, konsultantskim uslugama, javnim nabavkama i sponzorstvima;

• ► objaviti broj zaposlenih, novozaposlenih i stvarno potrebnih radnika;

• ► utvrditi odgovornost za kašnjenje razvoja rudnika i višemjesečne zastoje;

• ► smijeniti uprave koje su proizvodile gubitke;

• ► prekinuti stranačko zapošljavanje;

• ► dostaviti tužilaštvima dokumentaciju o svakoj sumnji na zloupotrebu;

• ► omogućiti policiji, tužilaštvima i sudovima da rade bez političke zaštite bilo koga;

• ► tražiti privremeno i trajno oduzimanje imovine ako se u sudskom postupku dokaže da je pribavljena krivičnim djelom.

Vlada ne može sama „hapsiti lopove“. Policija prikuplja dokaze, tužilaštvo vodi istrage, a sud donosi presude i odluke o oduzimanju imovine. Ali vlast može prestati da štiti odgovorne, otvoriti dokumentaciju i obezbijediti da institucije rade svoj posao.

Republika Srpska već ima i Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu. Ipak, tek u maju 2026, tri godine nakon početka njegove primjene, doneseno je prvo rješenje o posebnom porezu od 345.237 KM, na koje je dozvoljena žalba. Poreska uprava je istovremeno saopštila da je izdvojila 1.450 lica kod kojih je razlika između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda bila veća od 300.000 KM.

Zašto se čekalo tri godine? Ko su kontrolisana lica? Koliko je postupaka pokrenuto i koliko je novca stvarno naplaćeno?

Pitanja za opoziciju: Ko je zaista spreman da ovo uradi?

Nije dovoljno poručiti da će nova vlast „pohapsiti lopove“. Građani od svake opozicione stranke i kandidata treba da traže jasne odgovore:

1. ► Hoćete li se obavezati da neće biti novog opšteg poskupljenja prije nezavisne revizije ERS-a?

2. ► Hoćete li u prvih 100 dana objaviti sve velike ugovore, kredite, nabavke, uvoz struje i podatke o zaposlenima?

3. ► Hoćete li smijeniti rukovodioce sa negativnim rezultatima, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost?

4. ► Hoćete li zabraniti stranačko zapošljavanje u ERS-u i direktore birati na javnim konkursima?

5. ► Hoćete li svaku sumnju na kriminal, zajedno sa kompletnom dokumentacijom, dostaviti nadležnim tužilaštvima?

6. ► Hoćete li javno objavljivati rezultate finansijskih istraga i postupaka ispitivanja porijekla imovine?

7. ► Ako revizija pokaže da su troškovi veći od novca koji se može uštedjeti ili vratiti, hoćete li građanima saopštiti istinu i zaštititi socijalno ugrožene umjesto da svima linearno povećate račune?

Koja opoziciona stranka je spremna da ovo potpiše imenom i prezimenom, sa preciznim rokovima? Koja je spremna da se odrekne partijskog plijena u Elektroprivredi ako dođe na vlast?

Građani 4. oktobra ne biraju samo vlast

Nova vlast ne može unaprijed garantovati da poskupljenja neće biti. Ali može garantovati da građani neće platiti nijednu dodatnu marku prije nego što se utvrdi gdje je završila svaka marka ERS-a i ko je odgovoran za nastale gubitke.

Nastavak postojeće vlasti znači da će o rješenju odlučivati isti politički centri pod čijim je nadzorom sistem došao u sadašnje stanje. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, postoji ozbiljna opasnost da će njihovo rješenje biti novo poskupljenje, novo zaduženje ili novo zahvatanje iz budžeta.

Promjena vlasti ima smisla samo ako donese reviziju, javnost ugovora, profesionalne uprave, istrage, presude i vraćanje nezakonito stečenog novca. Bez toga bi se promijenila samo imena onih koji upravljaju istim sistemom.

Zato pitanje pred građanima nije samo hoće li struja poskupjeti.

Pravo pitanje glasi: hoće li gubitke ponovo plaćati građani koji ih nisu napravili ili će konačno odgovarati oni za koje se dokaže da su Elektroprivredu koristili kao partijski plijen i izvor lične koristi?

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.