POSKUPLJENJA: U odnosu na septembar 2020.godine cijene su u prosjeku više za 26%

Promjene u cijenama pružaju izvanredne informacije za razumijevanje  promjena u ekonomskom sistemu, a nakon toga i za donošenje mjera ekonomske politike radi stvaranja željene strukture ekonomskog  sistema.

Rast cijena se može pratiti na mjesečnom i na godišnjem nivou, a mi smo u ovome tekstu, da bi dobili  potpunu i detaljnu informaciju o cijenama, odabrali period od tri godine.

U odnosu   na septembar 2020.godine  u septembru 2023. godine cijene su u prosjeku više za 26%.

Cijene hrane i  bezalkoholnih pića porasle su najviše stvarajući iznadprosječne  profite u ovim  djelatnostim.

Proizvođači i prodavci  hrane u prosjeku imaju vjerovatno najveću korist od rasta cijena, jer je cijena hrane u  svijetu porasla za 30% (prema Global Price of Food Index), a  u BiH za 41%.

BiH najveći dio hrane uvozi, domaći proizvođači hrane najčešće  nisu istovremeno i prodavci hrane koju proizvode,  i profit u ovoj djelatnosti je u većoj mjeri akumuliran u uvoznom i trgovačkom sektoru, a u manjoj mjeri proizvodnom sektoru.

Bez obzira što domaći  proizvođači hrane nisu “pokupili sav kajmak” inflacija je radila i još uvijek radi za njih.

Drugi najveći dobitnik inflacije su preduzeća iz transportne djelatnosti – cijena energenata je porasla 28%,  a cijene  njihovih usluga,  kojima je glavni ulaz cijena energije, za 34%.

Prodavci nafte i naftnih derivata su bili vrlo korektni prema potrošačima i podiglu su cijena za približno onoliko koliko je porasla cijena  sirove nafte marke Brent na svjetskom tržištu (za 3 godine 27%).

Naveći gubitnik inflacije, barem prema zvaničnim statističkim podacima, su preduzeća koja se bave  proizvodnjom odjeće i obuće, čije se ekonomski položaj mjeren rastom cijena pogoršao za petinu.

Na inače nisku profitabilnost  ovoga sektora i značajan  angažman radne snage, treba dodati i jeftinu uvoznu  robu koja dodatno obara cijene odjeće i obuće.

Trogodišnji rast cijena u Bosni  i Hercegovini, u%

(septembar  2020 –  septembar 2023)

Izvor: BHAS.

Veliki trogodišnji ekonomski poraz su doživjeli zdravstvene i obrazovne ustanove, koje se ispoljile ogroman zaostatak za prosječnim rastom cijena.

Nakon ovakvog srednjoročnog rasta cijena malo srednjoškolaca (i njihovih roditelja) bi poželilo da se zaposli u ovim djelatnostima (u BiH), ili  da studira fakultete koji će ih smjestiti u cijenovno impotentne ustanove (u BiH), osim ako se radi o velikim entuzijastima i idealistima, ili budućim emigrantima?

Motiv “bjega” ljekara i  ostalog  medicinskog  osoblja iz BiH da se naslutiti iz podataka cjenovne statistike, ako plate onih koji su položili Hipokratovu zakletvu  prate cijene u  zdravstvenim ustanovama?

U restoranima i hotelima cijene su porasle tri puta više nego u zdravstvenim ustanovama,  a ljekari i medicinske sestre su rizikovali svoje živote tokom korene, dok su mnoga preduzeća iz  ove djelatnosti zbog prisilnog zatvaranja primala izdašnu finansijsku pomoć, a izgubljenu zaradu su kasnije relativno brzo nadoknadili.

Profesori, nastavnici i učitelji, nazvani  prosvjetarima, čvrsto drže drugo ili treće mjesto odzada, i vjerovatno sa puno gorčine i  bijesa gledaju na ove statističke podatke i  na svoj saldo na tekućem računu?

I djelatnosti rekreacije i kulture,  čije je proizvod takođe zdrav i obrazovan čovjek, su podigle cijene za petorostruko odnosno trostruko u odnosu na obrazovanje i zdravstvo,  i  time paradoks niskog rasta cijena u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama postaje  još veći i finansijski tragičniji.

Ako potplaćen nastavnik i ljekar nema prevelik motiv da isporuči kvalitetnu uslugu,  neobrazovan i  čovjek slabog  zdravlja će ostvariti radni učinak ispod mogućeg,  pa je i ekonomski rast i razvoj ispod potencijalnog.

Ono što bi trebalo biti najbitnije, zdravlje i obrazovanje, u vrtlogu inflacije  prošlo je relativno najgore, iako bi svako društvo htjelo da ima što više zdravih i obrazovanih članova.

Naravno, moguće je i  razmišljati potpuno suprotno; ako su obrazovni i zdravstveni sistem jeftini oni će proizvoditi puno obrazovanih  i zdravih ljudi, ali tu vrstu umovanja ne prihvata većina ostalih djelatnosti (i zato su cijene u prosjeku porasle za 27%), pa zašto bi  onda ova  dva sistema bila izuzetak?

Epilog inflacije, tri godine poslije, registruje  u prosjeku relativno-negativni trend u razvoju  bosanskohercegovačkog ekonomskog sistema, koji se može, ako se hoće, u određenoj mjeri korigovati i izmjeniti  mjerama i instrumentima ekonomske politike.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!