OD NORMI DO BUKE: Zašto EU govori o reformama, a podstiče propadanje Balkana

Kratki analitički dokument s preporukama za javne politike pod naslovom “Od normi do buke: Zašto EU govori o reformama, a podstiče propadanje Balkana” donosi pravovremenu i oštru analizu pristupa Evropske unije proširenju na Zapadni Balkan, ističući nesklad između deklarativne podrške reformama i konkretnih politika.

U ovom tekstu, članica BiEPAG-a Jovana Marović tvrdi da EU potkopava vlastiti kredibilitet u regionu jer daje prednost stabilnosti i strateškim interesima nauštrb demokratskih reformi. Iako se retorički zalaže za demokratizaciju, Unija u praksi toleriše nazadovanje, nagrađuje autokrate i neprimjereno i nedosljedno primjenjuje uslovljavanje. Time se produbljuje nepovjerenje građana i slabi motivacija za stvarne reforme.

Marović poziva na uvođenje vremenski ograničenog i mjerljivog puta ka članstvu za zemlje koje prednjače, zasnovanog na konkretnom napretku u vladavini prava, kako bi se uskladile riječi i djela EU. Takođe apeluje na ograničavanje zloupotrebe bilateralnih veta i jačanje uloge civilnog društva, kako bi se obnovila normativna snaga i vjerodostojnost EU u procesu proširenja.

BOSNA I HERCEGOVINA: PROŠIRENJE KAO IZNIMKA, A NE PRIMJER

U martu 2024. godine, Evropska komisija preporučila je otvaranje pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom, ističući skromne institucionalne reforme i percipirani politički “momentum”. Međutim, taj zamah se u međuvremenu raspao. Uprkos retoričkoj posvećenosti proširenju, EU nije uspjela ostvariti stvaran uticaj na ukorijenjene političke elite koje uporno blokiraju funkcionalnost institucija i nekažnjeno krše evropske norme.

Ova institucionalna paraliza najizraženija je u Republici Srpskoj. U martu 2025. godine, Sud Bosne i Hercegovine izdao je međunarodnu potjernicu za predsjednikom entiteta Miloradom Dodikom zbog optužbi za podrivanje ustavnog poretka. Ipak, reakcija EU ostala je uglavnom simbolična – bez obustave finansiranja ili ozbiljnijih političkih posljedica. Nastavak isplate finansijske pomoći EU akterima koji aktivno razgrađuju demokratske institucije ukazuje na opasnu nedosljednost u pristupu Unije.

Pored toga, prisustvo EU u Bosni i Hercegovini ostaje fragmentirano: politički optimizam Evropske komisije nije usklađen s usko definisanim sigurnosnim mandatom EUFOR-a, niti sa stavovima ključnih država članica. Ovakva neusklađenost potkopava kredibilitet angažmana EU i dodatno učvršćuje percepciju da se Bosnom i Hercegovinom administrira, a ne strateški integriše.

Organizacije civilnog društva i akteri orijentisani na reforme i dalje su marginalizovani u procesu koji sve više djeluje kao transakcijski i formalan. Bez jasne i obavezujuće veze između finansijske pomoći, pravne odgovornosti i demokratskih standarda, proces pristupanja Bosne i Hercegovine EU rizikuje da postane prazan okvir, dodatno narušavajući kredibilitet EU u cijelom regionu, ocjenjuje Marović.

Cijelu analizu pročitajte OVDJE

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.