Bosna i Hercegovina, kako stvari stoje, dobiće status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji (EU), ali to, prema mišljenju upućenih u ovu problematiku, neće biti besplatno.
Naime, stručnjaci smatraju da će, i u političkom i u ekonomskom smislu, BiH morati ispuniti sve što se od nje bude zahtijevalo, da bi uopšte mogla prići primarnom cilju, a to su, kako ističu, pregovori o članstvu u EU.
Na ovaj način, preporuka Evropske komisije (EK) iz oktobra ove godine, a koja se ticala i kandidatskog statusa BiH, čini se da je konačno dobila epilog, jer se, prema tvrdnjama iz Brisela, ime BiH nalazi u nacrtu dokumenta o proširenju, stabilizaciji i procesu pristupanja EU, koju će članice Unije potpisati ove sedmice.
Podsjetimo, Komisija je u oktobru uvrstila prijedlog u vezi s kandidatskim statusom BiH u godišnji izvještaj o proširenju, uz osam prioriteta vezanih za reforme za koje Brisel tvrdi da će ojačati demokratiju u BiH.
Igor Davidović, bivši glavni pregovarač BiH za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, smatra da je kandidatski status izvjestan i to iz dva razloga.
"Prvo, veliki broj članica se aktivno zalagalo za to. A drugi razlog je geopolitički, jer svi događaji koji su aktivni zbog rata u Ukrajini očigledno nalažu i EU drugačiji i elastičniji pristup dodjeli statusa zemlje kandidata BiH da bi se neutralisao ruski uticaj i BiH približila zapadnoj hemisferi", kaže Davidović za "Nezavisne novine".
Ali, za BiH ništa neće biti "elastično", jer je Evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji poručio da "BiH mora da dokaže da će raditi stvari drugačije", uz napomenu da ponuda "nije za političku klasu, već za zemlju".
"Naravno da će naša politička elita sebi pripisati zaslugu za ovaj status, ali to nije ni približno tačno, jer se upravo oni nisu potrudili oko statusa kandidata. Ja sam saglasan sa Varheljijem da to nije zbog političara", naglašava Davidović.
On je ipak stava da dobijanje kandidature ne znači da je ostvaren napredak.
"U realizaciji evropskih uslova nismo uradili gotovo ništa. Ali, to nije razlog da se ne nadam da ćemo to uraditi. Tu prije svega mislim da ćemo morati da se posvetimo reformama, da bismo prišli glavnom cilju, a to je početak pregovora za članstvo, jer to je suštinsko pitanje", ističe Davidović.
Uzevši u obzir navedeno, koliko smo daleko od početka pregovora i da li je BiH sada spremna da ispuni sve što se od nje traži?
"Ništa od ispunjenja uslova nije nemoguće, ali ja lično fakturišem EU pretjerano uslovljavanje i istovremeno postavljanje više teških uslova, koji su akumulirali, tako da smo došli u ćorsokak s nekakvih 14 tačaka, pa ne znamo odakle da krenemo. Ali, ako se desi konsenzus političkih lidera oko opšteg interesa, onda bi to značilo da moramo sami napraviti metodologiju u kojoj ćemo odrediti kada, gdje i u kom roku ćemo ispuniti neki od uslova", pojašnjava Davidović.
Saradnja političkih predstavnika i vlasti na svim nivoima biće ključna i za ispunjenje ekonomskih zahtjeva.
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže da BiH u ovom slučaju može dobiti mnogo toga, ali pod uslovom da ispuni sve što od nje bude tražila EU.
"Ako budemo slušali, možemo dobiti odgovarajuće projekte, grantove, izvori finansiranja će se proširiti i biće povoljniji, što će dovesti do toga da ćemo imati i pozitivan kreditni rejting. Sve to možemo dobiti, ali moramo biti disciplinovani. Ako takvi ne budemo, nećemo dobiti ništa", kategoričan je Šain, koji se nada da će kandidatski stratus dovesti do promjene ploče u političkim odnosima u BiH.
Korak bliže EU, kakav god on bio, na usluzi će biti i građanima, prvenstveno po pitanju cijena osnovnih životnih namirnica, smatra struka.
"Evropske direktive pomažu građanima da ove cijene zaustave na nekom nivou i da se vodi druga politika vezano za potrošače. Ako nam direktive donesu promjene koje će omogućiti da zaustavimo divljanje cijena i ovakvo ponašanje naših trgovaca, građani BiH trebaju biti sretni što ćemo dobiti status", poručuje Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača "Don" Prijedor.
Ali, ako dobijemo status, a ne uradimo ništa...
"Onda nam slijede kazne koje EU ima. Valjda ćemo sada uraditi šta se od nas očekuje, jer se kandidatski status ne dobija tako lako, a mi do sada ništa ispunili nismo kako treba", navodi Marićeva.
Podsjetimo, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH podržali su, između ostalih, češko Predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska, dok su Francuska, Nizozemska i donekle Njemačka protiv.
BiH je potencijalni kandidat za učlanjenje još od 2003. godine, a zvaničan zahtjev za članstvo predala je u februaru 2016. godine.
Otvoren javni poziv za lokalne zajednice naklonjene mladima
PUTEVI: Povoljni uslovi za vožnju, oprez na dionicama sa radovima i klizištima
PUTEVI: Mokri kolovozi, magla i odroni usporavaju vožnju
PUTEVI: Mjestimično vlažni kolovozi, vozačima se savjetuje sporija i opreznija vožnja
PUTEVI: Magla u kotlinama, odroni u usjecima i više aktivnih radova na putevima
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske
Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!
