Rezultati Regionalnog indeksa otvorenosti za 2024. godinu pokazuju da Bosna i Hercegovina, ali i zemlje regiona, nisu ostvarile značajan napredak kada je riječ o transparentnosti i odgovornosti zakonodavne i izvršne vlasti.
Istraživanje, koje devetu godinu sprovodi udruženje građana i građanki „Zašto ne“, rađeno je u saradnji s partnerima iz Crne Gore (Centar za demokratsku tranziciju – CDT), Sjeverne Makedonije (Metamorphozis) i Srbije (Partneri za demokratske promene Srbija). Mjerenje se vrši kroz četiri ključna principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i efikasnost.
U BiH je obuhvaćeno 104 institucije, među kojima Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, parlamenti, ministarstva i organi uprave na različitim nivoima.
Parlament bez suštinskog otvaranja
Podaci pokazuju da transparentnost rada parlamenata u BiH nije na zadovoljavajućem nivou. Ukupan prosjek otvorenosti parlamentarnih institucija iznosi 48%, pri čemu najbolje rezultate bilježi Parlamentarna skupština BiH sa 59,9%.
Znanto lošije su ocijenjeni Parlament Federacije BiH (40,5%) i Narodna skupština Republike Srpske (39,6%). Za razliku od Crne Gore i Sjeverne Makedonije, gdje su parlamenti iznad regionalnog prosjeka, BiH i Srbija ostaju pri dnu ljestvice.
Analiza ukazuje da pojedina unapređenja zahtijevaju samo tehničke i administrativne mjere, poput redovnog objavljivanja budžetskih dokumenata, izvještaja o radu ili rezultata glasanja. Međutim, ključni problem ostaje nedostatak političke volje da se otvorenost shvati kao obaveza prema građanima, a ne samo formalna praksa.
Vlade – svijetli i tamni primjeri
Najbolje rangirana izvršna institucija u BiH je Vijeće ministara BiH sa rezultatom od 73,7%, čime se svrstava odmah iza Vlade Sjeverne Makedonije (77,3%).
Suprotno tome, entitetske vlade bilježe prosjek od svega 35%, što je među najnižim ocjenama u regionu. Ukupni prosjek izvršne vlasti u BiH iznosi 48%, gotovo identičan prošlogodišnjem, što pokazuje stagnaciju bez suštinskog napretka.
Poseban problem uočava se na nivou ministarstava i organa uprave. Dok ministarstva u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji prelaze prosjek od 40%, u BiH on iznosi svega 34%, najniži u regionu. Organi uprave bilježe još slabiji prosjek – samo 32,4%.
Nedostatak osnovnih informacija
Zabrinjavajući su i primjeri institucija koje nemaju funkcionalne web stranice ili ne objavljuju ni osnovne informacije o svom radu. To građanima praktično onemogućava da dobiju uvid u rad institucija koje ih predstavljaju i od kojih zavisi donošenje važnih odluka.
Zaključak: deklarativna transparentnost
Nalazi istraživanja potvrđuju da su otvorenost i transparentnost u BiH često samo deklarativne obaveze, bez dosljedne i sistemske prakse. Iako bi neka poboljšanja, poput redovnog objavljivanja budžeta i izvještaja, zahtijevala minimalne tehničke napore, ona izostaju zbog političke nezainteresovanosti.
Za suštinski napredak potreban je strateški pristup, uvođenje obavezujućih standarda i dosljedna primjena principa otvorenosti. Dok zemlje regiona bilježe određeni pomak, BiH stagnira, a povjerenje građana u institucije ostaje ozbiljno narušeno.
Analiza “Otvorenost zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom LINKU.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
