DOBOJ: Dopisivanje glasova biće teže, birači mogu glasati najviše za tri kandidata

Za razliku od prethodnih izbora kada su birači u okviru jedne liste mogli glasati za sve kandidate na toj listi, na ovim lokalnim izborima u okviru kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata moći će označiti jednog ili najviše tri kandidata na listi koje odabere.

"Ako je birač valjano označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da je ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata, dok se preferencijalni glasovi s liste smatraju nevažećim", piše u Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit.

Ova novina u Izbornom zakonu BiH, o kojoj se gotovo i ne govori u javnosti, u velikoj mjeri uticaće na odnose unutar samih političkih partija s obzirom na to da su preferencijalni glasovi (glasovi unutar lista) jako bitni za favorizovanje određenih kandidata.

"Sada je uvedeno da to može biti maksimalno tri glasa, možda je moglo i pet, ali u Hrvatskoj ima samo jedna preferencija, Srbija ih uopšte nema. Ukoliko bi neko stavio i dodao četvrtog, listić neće biti nevažeći, nego se on daje samo stranci, nikome od onih koji su dobili preferencije. Izbjeći će se dodavanje preferencija. To je problem unutar političkih partija pojedinačno", rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Naime, mandat ili mandati za skupštinu opštine ili grada koji je osvojila neka stranka raspoređuje se najprije među kandidatima s te liste, s tim da u raspodjelu ulaze samo oni koji su dobili najmanje deset odsto od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila. Ti mandati se dodjeljuju prema redoslijedu od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako je pri tome ostalo još mandata koje treba dodijeliti toj listi ili partiji, a preostali kandidati nemaju deset odsto od ukupnog broja glasova, raspodjela se vrši na način da se mandati dodjeljuju prema njihovom redoslijedu na listi.

Dopisivanje preferencijalnih glasova javna je tajna i obično se to radilo nakon što se zatvore biračka mjesta, posebno u manjim sredinama, gdje su se članovi biračkih odbora poznavali.

"Dodavale su se preferencije onima koji nisu dobili podršku, a favoriti su tog političkog subjekta, i to se radi od 2004. godine", rekao je Šehić.

U principu, pojedini kandidati koji su favoriti nekih političkih partija, a koji se nisu mogli izboriti za visoko mjesto na listi, nakon zatvaranja biračkih mjesta "doiksavanjem" dobiju značajan broj glasova, a sve sa ciljem da pređu onih deset odsto neophodnih za raspodjelu. S obzirom na to da se na taj način "ne kradu" glasovi ostalim političkim partijama, članovi biračkih odbora koji uglavnom dolaze iz različitih stranaka, na ovo su zatvarali oči.

U suštini, stranke nisu "krale" glasove od drugih političkih partija, već su se potkradali unutar sebe, a sve sa ciljem da kandidat koji je favorit dobije dovoljan broj glasova te uđe u raspodjelu za mandat.

Ipak, u praksi ove situacije nisu toliko česte i mjesta u lokalnim parlamentima uglavnom su raspoređivana po redoslijedu na listi, zbog čega, po pravilu, prilikom formiranja lista nerijetko dolazi do razmirica među kandidatima. Preferencije, odnosno glasanje samo za određene kandidate unutar lista, dovodile su i do toga da pojedini kandidati uopšte ne rade za stranku koja ih je kandidovala, već za sebe i kandidate sa liste sa kojima su zajedno radili na terenu.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!