62.876 BIRAČA NA 71.441 STANOVNIKA: Koliko je realan birački spisak u Doboju?

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, opština Doboj u Republici Srpskoj imala je tačno 71.441 stanovnika. Istovremeno, prema najnovijim podacima objavljenim danas, za izbore koji će biti održani u nedjelju, u Doboju pravo glasa ima 62.876 birača.

Na papiru, to znači da je oko 88% stanovnika punoljetno, a da na djecu i maloljetne otpada tek oko 12%.

Za sredinu ove veličine, koja se predstavlja kao „razvijeni regionalni centar“, to je vrlo zabrinjavajuća slika – i demografski, i politički.

Šta nam brojke zapravo govore?

Ako pretpostavimo da se broj stanovnika nije bitno mijenjao od 2013. godine i da ih je i danas oko 71.441, dobijamo:

• 62.876 od 71.441 je oko 88% punoljetnih,

• djeca i omladina čine tek oko 12% stanovništva.

To znači da je Doboj, prema ovim brojkama, grad u kome je gotovo devet od deset stanovnika punoljetno, dok je djece i mladih relativno malo.
Već sama ta činjenica govori o starenju, odlasku mladih i slabom natalitetu.

Ali tu priča ne završava.

Da li je Doboj „narastao“ poslije 2013. – ili su narasli samo birački spiskovi?

Uobičajeno je da u sredinama sa starijim stanovništvom punoljetni čine oko 75–85% ukupne populacije.

Ako ovih 62.876 birača posmatramo kao:

• 75% stanovništva → Doboj bi danas imao oko 83.800 stanovnika
  (oko 12.400 više nego 2013, rast od oko 17%);

• 80% stanovništva → oko 78.600 stanovnika
  (oko 7.100 više, rast od oko 10%);

• 82% stanovništva → oko 76.700 stanovnika
  (oko 5.200 više, rast od oko 7%);

• 85% stanovništva → oko 73.972 stanovnika
  (oko 2.500 više, rast od oko 3,5%).

Drugim riječima, da bi broj od 62.876 birača bio potpuno „logičan“ u demografskom smislu,
Doboj bi danas morao imati više stanovnika nego na popisu 2013. godine – i to od 3 do čak 17 posto više.

A stvarnost posljednje decenije je drugačija: iseljavanje čitavih porodica, odlazak u inostranstvo, niži natalitet i starenje stanovništva.

Ako ljudi odlaze, zašto birački spisak pred izbore ostaje pun?

Upravo zato što je broj objavljen danas, neposredno pred nedjeljne izbore, logično je da građani postave dodatna pitanja.

Ako se stanovništvo realno smanjuje ili stari, a broj birača ostaje vrlo visok, postavlja se pitanje:
šta tačno danas mjeri birački spisak?

Moguća objašnjenja su:

• u spiskove su uračunati i oni koji su godinama u inostranstvu, ali im je prebivalište i dalje na adresi u opštini Doboj;

• značajan broj ljudi živi u drugim gradovima, ali ličnu kartu i dalje vodi u Doboju;

• birački spisak se nedovoljno brzo i nedovoljno temeljno ažurira kada neko umre ili se odseli;

• na papiru, opština ima više birača nego što na terenu ima stvarnih, stalnih stanovnika.

Da li se na biračkom spisku vode i preminuli?

Jedno od ključnih pitanja koje građani postavljaju jeste –
da li se na biračkom spisku i dalje vode osobe koje su odavno preminule?

Ako evidencije ne prate blagovremeno svaku promjenu, može se desiti da:

• se preminuli još mjesecima ili godinama formalno nalaze na biračkom mjestu,

• da se njihov „statistički“ glas i dalje vodi u ukupnom broju birača,

• da brojke na papiru budu veće od broja stvarno živih i prisutnih ljudi u opštini.

Zato institucije moraju jasno odgovoriti:

• koliko je preminulih lica u međuvremenu odjavljenih sa biračkog spiska,

• da li se automatski povezuju podaci o smrti sa biračkim spiskom,

• da li je ikada rađena temeljna revizija biračkih spiskova za opštinu Doboj, posebno u godinama masovnog iseljavanja.

Pitanja za institucije, ne za kalkulator

Na osnovu zvaničnog popisa iz 2013. i danas objavljenog podatka o 62.876 birača za predstojeće izbore, potpuno su legitimna i nužna sljedeća pitanja:

• Da li neko uopšte provjerava usklađenost biračkih spiskova sa demografskom stvarnošću u opštini Doboj?

• Koliko je u tim spiskovima ljudi koji godinama ne žive u Doboju?

• Koliko je među upisanim biračima onih koji su se iselili u inostranstvo, ali su i dalje „statistički“ prisutni?

• Da li se i koliko dugo na biračkim spiskovima vode preminule osobe?

• Kako je moguće da, u vremenu masovnih odlazaka, broj birača pred izbore ostaje ovako visok?

Ovo nisu samo suve cifre – ovo su pitanja povjerenja u izborni proces.

Ako građani vide da se brojke ne slažu sa onim što žive svaki dan, teško je očekivati da će imati povjerenje u institucije koje te brojke potpisuju.

Jer pravo glasa je suština demokratije, ali demokratije nema bez povjerenja u birački spisak.

A povjerenja nema dok god brojke izgledaju ovako nelogično.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.