NADSTREŠNICA PALA, LJUDE SPASILA PUKA SREĆA: Gdje su milioni za bezbjednost Dobojlija?

U Doboju se juče nije dogodila tragedija. Ali ne zato što je neko na vrijeme pregledao dotrajalu zgradu, obilježio opasno mjesto ili uklonio konstrukciju koja je prijetila prolaznicima. Tragedija je izbjegnuta pukom srećom.

U Ulici Jug Bogdana, na zgradi Lamela oko 17.30 časova urušila se nadstrešnica iznad jednog od ulaza. Iz Policijske uprave Doboj potvrđeno je da je slučaj prijavljen, da su policijski službenici postupili prema prijavi i da, srećom, nije bilo povrijeđenih. Snimak sa mjesta događaja pokazuje obrušenu konstrukciju ispred ulaza u zgradu.

Samo pet minuta prije urušavanja ispod te nadstrešnice prošao je sin stanara Petra Joksimovića.

Pet minuta.

Toliko je, prema riječima njegovog oca, dijelilo jednu dobojsku porodicu od moguće tragedije.

Petar Joksimović, koji u Lameli živi od njenog useljenja 1984. godine, odmah je obavijestio policiju. Smatra da su mogući uzroci urušavanja zamor materijala i slaba armatura, ali konačnu riječ o tome moraju dati stručnjaci. I on i drugi stanari sa kojima smo razgovarali sada s razlogom strahuju za svoju bezbjednost.

Opasnost je bila vidljiva godinama

Za stanje „lamele“ nije bilo potrebno čekati da beton padne na pločnik.

Svako ko je prolazio Ulicom Jug Bogdana mogao je vidjeti da je riječ o starom i zapuštenom objektu. Stanari upozoravaju na nakrivljene balkone, propadanje pojedinih dijelova konstrukcije i sumnju na slijeganje temelja. U lošem stanju je i susjedna zgrada.

Uprkos tome, ozbiljna i sveobuhvatna sanacija ovih objekata nije izvršena decenijama.

Sada, kada je nadstrešnica pala, vjerovatno će uslijediti ograđivanje prostora, dolazak inspekcije, nekoliko fotografija i obećanje da će „nadležni preduzeti sve potrebne mjere“.

Ali gdje su nadležni bili prije pada?

Kada je posljednji put izvršen stručni pregled ove zgrade? Da li je pregledana stabilnost balkona, nadstrešnica i drugih dijelova koji mogu ugroziti prolaznike? Da li su ranije izdavana rješenja za sanaciju? Koliko u Doboju ima zgrada slične starosti i sličnog stepena rizika?

To su pitanja za gradonačelnika Borisa Jerinića, nadležno gradsko odjeljenje, građevinsku inspekciju i zajednicu etažnih vlasnika.

Tačno je da su za održavanje zajedničkih dijelova stambene zgrade prvenstveno odgovorni etažni vlasnici i njihova zajednica. Međutim, nadzor nad provođenjem propisanih mjera vrše nadležni gradski i opštinski organi.

Zato gradska vlast ne može oprati ruke jednostavnom rečenicom da je riječ o privatnoj imovini. Kada komadi zgrade padaju na javnu površinu i ugrožavaju živote ljudi, to više nije samo privatni problem stanara.

Renoviraju li se zgrade prema opasnosti ili prema političkoj podobnosti?

Gradonačelnik Boris Jerinić i ljudi koji godinama upravljaju Dobojem duguju građanima i odgovor na mnogo neugodnije pitanje:

Da li se stare zgrade u Doboju obnavljaju prema stepenu ugroženosti ili prema političkoj podobnosti stanara?

Među Dobojlijama godinama kruže tvrdnje da pomoć za sanaciju pojedinih zgrada nije uvijek moguće dobiti samo na osnovu stvarnih potreba, već da se od stanara očekuje politička lojalnost i podrška vladajućoj strukturi.

Redakcija te tvrdnje bez konkretne dokumentacije ne može predstaviti kao dokazanu činjenicu. Upravo zato Grad treba da ih demantuje na jedini uvjerljiv način: objavljivanjem svih podataka.

Koje su zgrade posljednjih godina obnavljane gradskim novcem? Koliko je za svaku izdvojeno? Prema kojim stručnim kriterijumima su birane? Ko je donosio odluke? Da li su postojali javni pozivi, bodovanje i procjene opasnosti ili se o svemu odlučivalo iza zatvorenih vrata?

Boris Jerinić treba jasno da odgovori i na pitanje koje građani sve češće postavljaju: mora li cijela zgrada glasati za njegovu političku opciju i politički krug Obrena Petrovića da bi dobila pomoć za sanaciju?

Ne tvrdimo da je to dokazano. Tražimo da vlast objavi dokaze da nije tako.

Jer bez javnih kriterijuma, stručnih nalaza i transparentnih odluka, sumnja građana nije nikakvo iznenađenje. Ona je direktna posljedica zatvorenog sistema u kojem se milioni dijele, a javnost često tek naknadno saznaje kome, koliko i zašto.

Za budžet gotovo 50 miliona više – ima li išta za stare zgrade?

Pred odbornicima Skupštine grada Doboja 23. jula naći će se prijedlog rebalansa kojim bi budžet trebalo da poraste sa 83,02 miliona na čak 132,8 miliona KM. To je povećanje od gotovo 50 miliona maraka. Riječ je o prijedlogu, a ne o već usvojenoj odluci.

U tom dokumentu nalaze se milioni za puteve, vodovode, sportske objekte, grantove, transfere i brojne projekte čija se realizacija najavljuje nekoliko mjeseci pred izbore.

Opšti izbori biće održani 4. oktobra 2026. godine, a Centralna izborna komisija BiH već je podsjetila nosioce izvršnih funkcija i buduće kandidate na zabranu zloupotrebe javnih sredstava i resursa.

Zato pitamo: hoće li od 132,8 miliona KM makar jedna ozbiljna budžetska stavka biti namijenjena pregledu i sanaciji starih kolektivnih zgrada?

Hoće li koja marka „kanuti“ i za Dobojlije koji ne glasaju za Obrena Petrovića, Borisa Jerinića i njihovu političku strukturu?

Ili će se novac ponovo dijeliti tamo gdje je pred izbore najlakše presjeći vrpcu, postaviti bilbord, fotografisati asfalt i politički naplatiti ulaganje koje su platili svi građani?

Građani ne smiju zavisiti od sreće

Niko razuman ne očekuje da Grad iz budžeta plati kompletnu obnovu svake privatne zgrade.

Ali građani imaju pravo da očekuju sistem: stručni pregled najstarijih objekata, javni registar rizičnih zgrada, jasne kriterijume za sufinansiranje, hitno uklanjanje opasnih dijelova i redovan inspekcijski nadzor.

Isti kriterijumi moraju važiti za sve — bez obzira na ulicu, poznanstva, stranačku knjižicu i izborno opredjeljenje stanara.

Nadstrešnica u Ulici Jug Bogdana pala je juče. Ispod nje, srećom, nije bilo nikoga.

Sljedeći put možda neće biti razlike od pet minuta.

Sljedeći put sreća možda neće stići prije institucija.

Foto: BN TV

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.