Bosna i Hercegovina u oktobru 2026. dobila je novu klasifikaciju naselja prema stepenu urbanizacije, ali se broj stanovnika na kojem je ona zasnovana odnosi na 2013. godinu. Publikacija omogućava drugačiju obradu starih podataka, dok pitanje koliko ljudi danas živi u pojedinim naseljima ostaje bez odgovora novog popisa.
Problem prevazilazi jednu statističku objavu. Zvanični izvještaji i planovi pokazuju dugotrajne pripreme zakonske osnove, zastoj u popisnim aktivnostima i neriješen izbor načina sprovođenja narednog popisa. Istovremeno, lokalne vlasti donose razvojne planove čiji rezultati zavise upravo od broja, starosti i rasporeda stanovništva.
Za Doboj je to sasvim konkretno pitanje: kako planirati škole, zdravstvene i komunalne usluge i provjeravati uspješnost mjera za ostanak stanovništva kada posljednja sveobuhvatna popisna slika potiče iz vremena prije 13 godina?
Šta nova publikacija zaista pokazuje
Agencija za statistiku BiH objavila je 20. oktobra klasifikaciju naseljenih mjesta prema međunarodno usklađenoj metodologiji DEGURBA. Prema toj obradi, 55,7 odsto stanovništva iz Popisa 2013. živjelo je u naseljima razvrstanim u urbana područja, a 44,3 odsto u ruralnim područjima.
Agencija jasno navodi referentnu godinu. Za prostornu raspodjelu stanovništva korišćeni su i podaci o rezidencijalnom volumenu izgrađenosti iz 2015, ali broj stanovnika ostaje onaj iz 2013. godine.
Klasifikacija ima vrijednost za međunarodna poređenja i analizu tadašnjeg rasporeda stanovništva. Međutim, iz nje se ne može utvrditi koliko danas ljudi živi u dobojskim selima, koliko se stanovništva preselilo u gradsko jezgro ili koliko je domaćinstava napustilo pojedina naselja.
U saopštenju nije objašnjeno da li je razmatrana upotreba novijih procjena stanovništva niti kada je planirano ažuriranje ove klasifikacije.
Pripreme zakona vraćaju se na odluku iz 2019.
U Izvještaju o radu Agencije za statistiku BiH za 2025. godinu navodi se da su aktivnosti u vezi sa narednim popisom bile zasnovane na pripremi prijedloga nacrta zakona.
Agencija se pritom poziva na zaključak Savjeta ministara BiH od 2. jula 2019. godine, prema kojem je trebalo do kraja te godine preduzeti aktivnosti na izradi zakona o popisu. Radna grupa imenovana je 15. avgusta 2019, a zatim je izrađen plan aktivnosti za pripremu zakona. Te početne korake Agencija ponovo opisuje u izvještaju za 2025. godinu.
Republički zavod za statistiku Republike Srpske u svom izvještaju za istu godinu bilježi da tokom 2025. nije bilo aktivnosti na pripremama za naredni popisni ciklus. Priprema popisa navedena je među nerealizovanim aktivnostima Zavoda. Taj nalaz odnosi se na izvještaj ove institucije i ne treba ga poistovjećivati sa tvrdnjom da nijedna institucija nije radila ništa.
Dokumenti, ipak, jasno pokazuju razliku između višegodišnjeg rada na pripremama i rezultata koji građanima još nedostaje: nove sveobuhvatne slike stanovništva.
Od Popisa stanovništva 2013. do objave nove klasifikacije urbanizacije prošlo je 13 godina. Pregled je zasnovan na dokumentima Agencije za statistiku BiH i Republičkog zavoda za statistiku. Grafika: Dobojski info.
U planu za 2026. još se razmatra način popisivanja
Plan rada Agencije za 2026. godinu pokazuje da problem obuhvata i izbor metode.
Agencija upozorava na složenost odluke između tradicionalnog popisa i korišćenja administrativnih izvora i registara. Prema njenom obrazloženju, prelazak na registarski popis zahtijeva duži period pripreme i učešće brojnih institucija, dok bi izbor tradicionalnog pristupa dugoročno udaljio BiH od trenda korišćenja registara.
Kao rezultat aktivnosti za 2026. navedeno je pokretanje projektnih aktivnosti radi sagledavanja mogućih rješenja. To opisuje pripremnu fazu, bez potvrđenog datuma popisivanja u toj stavci plana.
Stručna složenost zaslužuje ozbiljno objašnjenje. Građanima su, uz njega, potrebni i provjerljivi rokovi: kada će metoda biti odabrana, ko je zadužen za pojedine korake i kada će biti obezbijeđeni podaci.
Evropska komisija već je tražila zakon i mapu puta
Na zastoj je ukazala i Evropska komisija. U izvještaju o BiH za 2025. zatražila je usvajanje mape puta za pripremu narednog popisa. U poglavlju o statistici navodi i potrebu dovršavanja i usvajanja zakona, usvajanja mape puta i sprovođenja popisa.
Zato se pitanje odgovornosti ne može svesti na statističare koji obrađuju raspoložive podatke. Ono obuhvata i vlasti i institucije od kojih zavise zakonska osnova, međuinstitucionalni dogovor i uslovi za sprovođenje popisa.
Noviji podaci postoje, ali imaju ograničenja
Bilo bi netačno reći da institucije poslije 2013. nemaju nikakve novije podatke.
Republički zavod za statistiku objavljuje procjene stanovništva do 2025. godine, prema starosti i polu, na nivou gradova i opština. Zavod istovremeno navodi da su i procjene za period 2017–2025. zasnovane na rezultatima Popisa 2013. godine. Novija godina procjene zato ne znači da je stanovništvo ponovo popisano.
Federalni zavod za statistiku takođe objavljuje procjene stanovništva po kantonima i opštinama, uz redovne podatke o prirodnom kretanju stanovništva. Na njegovoj stranici navedena je i objava procjene od 31. avgusta 2026.
Te podatke treba koristiti, uz poštovanje njihovog obuhvata. Procjena za cijelu opštinu ne daje automatski jednako detaljnu sliku svakog njenog naselja.
Posebno je važno pitanje migracija. U izvještaju Republičkog zavoda za statistiku za 2025. navedeno je da je analiziran obuhvat spoljnih migracionih kretanja, dok je objavljivanje podataka ostavljeno za naknadno razmatranje, poslije ocjene njihovog obuhvata i kvaliteta.
Zbog toga broj iseljenih ne treba proizvoljno izračunavati oduzimanjem različitih popisnih rezultata i procjena, bez provjere metodologije i teritorijalnih promjena.
Doboj: 407 živorođenih i 740 umrlih za godinu
Novija statistika pokazuje zašto ova tema nije samo metodološko pitanje.
Prema saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, za Grad Doboj u 2025. godini evidentirano je 407 živorođenih i 740 umrlih, odnosno prirodni priraštaj od minus 333.
Ovaj podatak pokazuje razliku između broja živorođenih i umrlih. Ne obuhvata doseljavanje i odseljavanje, pa se ne može predstavljati kao ukupan pad broja stanovnika Doboja tokom te godine.
Za Grad Doboj u 2025. evidentirano je 407 živorođenih i 740 umrlih. Prirodni priraštaj od minus 333 ne obuhvata migracije. Izvor: Republički zavod za statistiku; grafikon: Dobojski info.
Ipak, riječ je o konkretnom pokazatelju koji zahtijeva odgovor javnih politika. Kategorija u koju je neko naselje razvrstano prema stanovništvu iz 2013. ne pokazuje koliko mu je danas potrebno školskih mjesta, pomoći starijima ili dostupnih zdravstvenih usluga.
Doboj planira ostanak stanovništva — učinak mora biti mjerljiv
U Srednjoročnom planu rada Grada Doboja za 2026–2028. godinu predviđena je mjera motivisanja stanovništva za ostanak u ruralnim područjima. Među aktivnostima su unapređenje uslova za školovanje na području Ljeskovih Voda, Grapske i Boljanića. Plan sadrži i mjere podrške porodici i poboljšanja dostupnosti zdravstvenih usluga.
Za ocjenu učinka takvih mjera potrebno je pratiti više od broja opremljenih škola ili korisnika pojedine pomoći. Važno je pokazati koliko djece živi u tim naseljima, kako se mijenja broj učenika, kakva je starosna struktura i da li usluge odgovaraju sadašnjim potrebama.
Grad može koristiti školske, zdravstvene, komunalne i druge evidencije, uz jasno navođenje njihovog obuhvata i ograničenja. Čekanje novog popisa ne treba da bude razlog za odlaganje lokalnog prikupljanja i objavljivanja upotrebljivih pokazatelja.
Od nadležnih su potrebni rokovi i podaci za današnje odluke
Objavljena klasifikacija ne može popuniti prazninu koju ostavlja dug period bez novog popisa. Njena ograničenja treba jasno navesti pri svakom korišćenju.
Od nadležnih se zato traži više od nove obrade stare osnove: dogovor o metodi narednog popisa, raspored priprema, odgovorne institucije i obezbijeđeno finansiranje. Dok pripreme traju, potrebno je unapređivati procjene i evidencije, posebno podatke o migracijama i stanju u pojedinim naseljima.
Podaci iz 2013. mogu objasniti tadašnje stanje. Odluke o školama, zdravstvenim uslugama i infrastrukturi koje se donose u 2026. zahtijevaju i što pouzdaniju sliku ljudi koji u tim naseljima žive danas.
***
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Čitaoci reporteri
Podjelite sa ostalim našim čitaocima ono što svakodnevno vidite, sa čime se susrećete, vaše utiske sa putovanja, neobične sutuacije kojima ste prisustvovali i zabilježili ih svojim foto-aparatom tokom ljetovanja, zimovanja, izleta... Pišite nam na našu email adresu:
