Na spomeniku žrtvama Dobojskog logora, koji je nedavno podignut na lokaciji gdje se nalazilo ovo stratište, između ostalog, piše da ga je podigao Obren Petrović, gradonačelnik Doboja.
"Na ovim poljima je tokom Velikog rata 1914 - 1918. godine Austrougarska formirala logor za Srbe prognane sa svojih vjekovnih ognjišta. U periodu od 27. decembra 1915. do 4. jula 1917. godine kroz logor je prošlo 45.790 prognanih Srba", stoji na spomeniku, za čiju izgradnju je iz gradske kase izdvojeno oko 500.000 KM.
Dodaje se da je više hiljada tih mučenika usljed nepodnošljivih uslova boravka, zlostavljanja, mučenja, gladi i hladnoće umoreno u logoru.
"Na stogodišnjicu formiranja logora smrti, gradonačelnik Doboja Obren Petrović i Dobojlije rodoljubi podigoše ovo spomen-obilježje u znak nezaborava i opomene", stoji na spomeniku.
Zašto se Petrovićevo ime našlo na spomen-obilježju i čija je to bila ideja, nismo u petak uspjeli saznati jer nam je u Kabinetu gradonačelnika rečeno da će tek u ponedjeljak reći nešto više o tome.
Upravo taj detalj upao je u oči brojnim Dobojlijama, koji su otkrili šta zapravo piše na spomeniku, a koji smatraju da je skandalozno da se Petrovićevo ime na njemu nađe s obzirom na to da podizanje spomenika nije platio vlastitim novcem, nego su za tu namjenu izdvojena pozamašna budžetska sredstva.
"Iznenađuje me što niko od medija nije našao za shodno da prokomentariše (objavi) cirkus u vezi sa spomenikom logorašima iz Prvog svjetskog rata. Na ploči na spomeniku je napisano da spomenik podiže gradonačelnik Doboja Obren Petrović??", napisao je Dobojlija Dragan Blagura, koji se obratio redakciji "Nezavisnih".
U organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade RS krajem decembra je obilježena stogodišnjica osnivanja Dobojskog logora, a 1. jula je otkriven spomenik žrtvama stradanja.
Autor spomen-obilježja je dobojski arhitekta Milomir Vasiljević, koji je tada izjavio da je projektujući spomenik imao viziju da spoji prošlo i sadašnje vrijeme, te je ukomponovao kip logoraša i krst.
Na ceremoniji otkrivanja i osveštanja spomenika, kojoj su prisustvovali zaposleni u Administrativnoj službi grada i preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Gradska uprava, gradonačelnik Doboja Obren Petrović je naveo da se godinama radilo na ovom projektu i da je glavnu riječ vodila Srpska pravoslavna crkva.
"Na osnovu tih projekata koje je Crkva dala uradili smo spomenik, gdje je sam grad finansirao blizu 500.000 KM. Ovo je poklon povodom 100 godina od formiranja logora", rekao je između ostalog tada Petrović.
Austrougarska vlast formirala je logor 27. decembra 1915. godine na lokaciji na kojoj se danas nalazi željeznička stanica, tokom čije izgradnje su nađene kosti velikog broja logoraša.
U logoru su boravili mahom Srbi iz gornjeg Podrinja i istočne Hercegovine, a od gladi, hladnoće i ruke logorskih stražara stradalo je 12.000 zatočenika, uglavnom žena i djece.
