DOBOJ: Aaktivisti rezervisani prema tvrdnjama “Voda srpske” o visokom nivou zaštite od poplava

Nakon što su lokalne zajednice, svaka na svoj način, obilježile desetogodišnjicu od velikih majskih poplava 2014. godine, iz javne ustanove zadužene za upravljanje vodotocima u Republici Srpskoj bez rezerve su se pohvalili “znatno unaprijeđenim sistemom zaštite od eventualnih budućih poplava”.

Naime, “Vode Srpske” su se 15.05.2024., na dan kada su prije 10 godine u RS poplave dostigle svoj vrhunac i samo u Doboju ugasile jedanaest ljudskih života, oglasile sa tvrdnjama da su zajedno sa Vladom RS i resornim Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uložile maksimalne napore da se unaprijedi sistem odbrane od poplava, odnosno da se obezbijedi visok nivo zaštite i smanje rizici od poplava u Republici Srpskoj.

Pritom su iznijeli podatke da je od 2014. godine do sada Vlada RS obezbijedila više od 250 miliona konvertibilnih maraka za investicije u sektoru voda, iz različitih izvora finansiranja, odnosno iz Fonda solidarnosti RS, iz kredita Evropske investicione banke i Svjetske banke, grantova i republičkog budžeta RS.

“Ulaganja u vodoprivredne objekte realizovana su ili su u toku, na čak 330 lokacija u svim dijelovima Republike Srpske. Na najkritičnijim lokacijama realizovane su mjere rekonstrukcije i rehabilitacije dotrajalih ili izgradnja novih nasipa i drugih objekata zaštite od poplava, regulacija i sanacija riječnih korita i sve druge neophodne mjere u cilju odbrane od poplava. Na osnovu toga, Republika Srpska danas je mnogo spremnija za odbranu od poplava nego što je bila prije 2014. godine” – objavile se “Vode Srpske” na svojoj zvaničnoj internet prezentaciji.

Napomenuli su, istina, da je u narednim godinama potrebno nastaviti sa ulaganjima u sistem odbrane od poplava kako bi se dostigao što viši nivo pouzdanosti zaštite od poplava u ovom entitetu. Konkretizovali su da, u skladu sa tim opredjeljenjem, Javna ustanova trenutno realizuje više značajnih mjera zaštite od poplava u RS. Nabrojani su izgradnja prve dionice drinskog nasipa u Semberiji, rekonstrukcija crpnih stanica pored rijeke Save na području Semberije, sanacija rijeke Vrbas na području Banjaluke, sanacija rijeke Bosne na području Modriče, sanacija rijeka Liješanj i Grab u Doboju, regulacija rijeke Hoče u Zvorniku, sanacija rijeke Miloševice u Prijedoru i regulacija rijeke Studeni Jadar u Milićima.

“Opredjeljenje Javne ustanove „Vode Srpske“ je da u narednom periodu sprovede i sve druge neophodne mjere zaštite od poplava u Republici Srpskoj prema planu resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, jer odbrana od poplava je kontinuirani proces i sistem odbrane od poplava zahtijeva stalno održavanje i unapređivanje” – naveli su iz ove javne ustanove.

Na njihovu samohvalu aktivisti u dva najveća vodotoka sumnjičavo vrte glavom i iščuđuju se iskazanom optimizmu nadležnih u “Vodama Srpske”, podsjećajući da pri svim većim padavinama, i 10 godina nakon katastrofalnih majskih poplava 2014. godine, i pored do sada urađenog na vodozaštiti uz riječne tokove, ne samo Bosne i Drine, već i Vrbasa, Une, Save,…, stanovnici naselja bliži obalama tih rijeke i dalje strahuju.

“Govoriti da je Doboj zaštićen uređenjem potoka Liješanj i Grab je najobičnije bacanje prašine u oči, kada i iole upućeniji stanovnik ovog grada zna da je ključno uređenje vodotoka rijeke Bosne, te da je zvanični podatak da je za tu namjenu potrebno 25 miliona maraka. Da budemo konkretni, kada je baš Doboj u pitanju, za njegovu zaštitu od poplava, master planom iz 2014. godine predviđeno je uređenje podizanje i visine odbrambenog nasipa 4,5 km korita rijeke Bosne, 0,8 km korita rijeke Spreče, te regulacija potoka Liješanj i Grab. Predviđena je i izgradnja 1,2 km odbrambenog nasipa u Barama, izgradnja nove pumpne stanice, izgradnja 3,5 km kanalske i kolektorske mreže i uklanjanje izgrađenih objekata, deponovanog materijala i starog željezničkog mosta sa vodoplavnog područja. Od predviđenog do sada je uređeno dio potoka Liješanj i podignuta visina 2,1 km odbrambenog nasipa, kao i potoka Grab. Vode Srpske i druge nadležne institucije nemaju rokove za uređenje korita rijeke Bosne i druge predviđene radove i to ih čini komotnim da daju takve izjave o tobožnjem unaprjeđenju vodozaštite kada je ovaj grad u pitanju! – kaže aktivista Momir Dejanović.

I u vodotoku rijeke Drine se na nepostojanje adekvatne zaštite žale aktivisti NGG “Za legalnu i nekontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”. Kao i na području Bijeljine.

Načinu na koji je izostala gradnja  “Drinskog nasipa”, koji je dužine 33 kilometra i za koji su bila obezbijeđena kreditna sredstva Svjetske banke za izgradnju kompletne trase, kritike na račun “Voda Srpske” javno je uputio i gradobačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović. Za radove koji su u toku u koritu rijeke Drine on je čak rekao da se radi pogrešna dionica.

„Kada sam preuzeo funkciju po pitanju “Drinskog nasipa” nismo zatekli nijedan, krenuli smo sprovoditi postupak eksproprijacije, završili naš dio nadležnosti, građevinsku dozvolu, ali ono što se desilo u međuvremena, od 2014. od onih posljednjih epskih poplava do 2020. godine, jeste period od šest godina kada su izgubljeni finansijeri. Izgubljeni su zbog JU „Vode Srpske“ i Vlade RS, odnosno zbog nesprovođenja bilo kakvih procedura za tih šest godina. I kreditori su povukli svoja sredstva. Sada su obezbjeđena samo finansijska sredstva za ovih prvih 2,8 kilometara i to su započeli radove gdje ljudima, koji žive u Janji, ova dionica što se sada radi neće pružiti, kako nam kažu, nikakvu zaštitu od poplava. Radi se pogrešna dionica, trebalo je još uzvodno, jer, kako nam mještani Janje kažu, sada voda može, bukvalno, da dođe i odnaprijed i odnazad. Zaista, kaže, ne znam na koji način rade, ko ih, kaže, savjetuje, ali potpuno ne pruža nikakvu zaštitu. A koliko je novca u prošlosti pokradeno, nasipe kao u Holandiji mi smo mogli imati“ – izjavio je Petrović na bijeljinskoj BNTV, za što je pretrpio salve kritika od strane JU “Vode Srpske”.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!