Presuda za izbornu prevaru u Doboju: Zašto su optuženi oslobođeni

Osnovni sud u Doboju donio je oslobađajuću presudu u predmetu koji se odnosi na navodnu izbornu prevaru na biračkom mjestu 038B083C Bukovica Velika C, tokom lokalnih izbora 15. novembra 2020. godine. Optuženi – članovi biračkog odbora, među njima i predsjednik odbora – teretili su se da su, po prethodnom dogovoru, omogućili da se njima poznata lica potpišu umjesto birača u izvodu iz Centralnog biračkog spiska, te da su na taj način “dodavali glasove” i nezakonito povećali izborni rezultat.

Prema optužnici, sporna su bila četiri potpisa u biračkom spisku, za koje je tužilaštvo tvrdilo da ne pripadaju biračima čija su imena navedena. U presudi se navodi da je jedna od tih osoba, L. S., preminula mjesec prije izbora, a da se uprkos tome u biračkom spisku nalazi potpis na njenom mjestu. Za još dvojicu birača tužilaštvo je tvrdilo da su na dan izbora bili u inostranstvu, dok je za četvrtog navedeno da je bio u Njemačkoj.

Međutim, sud je ocijenio da tužilaštvo nije dokazalo ključne elemente krivičnog djela onako kako je opisano u optužnici. U obrazloženju se navodi da podaci kojima se pokušavalo dokazati da su pojedini birači bili van BiH nijesu dovoljni za zaključak “van razumne sumnje”, jer se prelazak granice ne evidentira u svim slučajevima, pa se samo na osnovu tih podataka ne može sa sigurnošću tvrditi da neko nije mogao biti u BiH na dan izbora. Sud je ukazao i da su određena saznanja policijskih službenika prikupljana tek godinu dana nakon izbora, što, prema ocjeni suda, dodatno umanjuje pouzdanost zaključaka o kretanju birača na konkretan datum.

Presudno za oslobađajuću odluku, prema ocjeni suda, jeste činjenica da tokom postupka nije utvrđeno ko je konkretno potpisao sporne potpise umjesto birača, niti je dokazano da su optuženi omogućili takvo potpisivanje na način koji bi ispunio obilježja krivičnog djela. Sud navodi i da nijesu ponuđeni dokazi na osnovu kojih bi se moglo provjeriti da li je došlo do “dodavanja glasova” ili kako je eventualno povećan izborni rezultat – što je u optužnici predstavljeno kao posljedica radnji biračkog odbora.

Kako je optužba bila postavljena kao saizvršilaštvo, sud je posebno ocjenjivao da li su dokazane pojedinačne uloge i doprinos svakog optuženog, kao i postojanje svjesnog i voljnog zajedničkog djelovanja. Zaključak suda je da individualna odgovornost nije dokazana, te da činjenični opis i izvedeni dokazi ne daju osnov da se bez sumnje utvrdi prethodni dogovor i zajedničko izvršenje djela.

U takvoj situaciji, sud je primijenio načelo da se sumnja cijeni u korist optuženog i optužene oslobodio po osnovu da nije dokazano da su učinili djelo koje im je stavljeno na teret. Iako presuda konstatuje da su određene nepravilnosti u biračkom spisku postojale, sud je zaključio da te nepravilnosti same po sebi nijesu bile dovoljne da se krivična odgovornost poveže sa optuženima na način propisan krivičnim zakonodavstvom.

Ako sud konstatuje nepravilnosti, a donese oslobađajuću presudu, to znači da nepravilnost nije isto što i dokazano krivično djelo. Ali ostaje pitanje: ko je propustio da se utvrdi identitet onih koji su potpisivali umjesto birača i da se dokažu ključni elementi optužbe? Javnost ima pravo da traži odgovor da li je tužilaštvo ispunilo svoj posao, jer je ono dužno da obezbijedi dokaze za osuđujuću presudu.

Presuda 85 0 K 105951 22 K - izborna prevara

***

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.