U RS sve manje odsustva s posla

Najčešći razlozi zbog kojih se radnicima odobravaju bolovanja jesu povrede, bolesti mišićno-koštanog sistema i maligne bolesti, a česti uzroci za bolovanja su i bolesti krvotoka i duševni poremećaji.

Bolovanje do 30 dana odobravaju porodični ljekari, a ona duža od 30 dana posebne komisije, koje imenuje Fond zdravstvenog osiguranja i Zavod za medicinu rada i sporta.

Prema dužini bolovanja, određeno je ko obezbjeđuje naknadu plate radniku na bolovanju, pa tako za bolovanja do 30 dana platu obezbjeđuje poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana Fond.

U prošloj godini na bolovanju je bilo prosječno mjesečno 9.450 radnika, što je manje u odnosu na 2012. godinu, kada se na bolovanju u prosjeku mjesečno nalazilo oko 10.500 radnika. U 2011. taj broj iznosio je 11.500 radnika.

U Srpskoj je niska prosječna stopa odsutnosti s posla, a podaci pokazuju da su u prošloj godini, u prosjeku, dva radnika dnevno od 100 zaposlenih odsustvovali sa posla zbog bolovanja. Inače, broj izgubljenih radnih dana po zaposlenom zbog bolovanja u prošloj godini je - sedam radnih dana.

Ukupni trošak Fonda za naknade plate za vrijeme bolovanja u 2013. godini iznosio je oko 10,4 miliona KM i manji je u odnosu na 2012. godinu, kada je trošak Fonda iznosio oko 12,6 miliona maraka.

Kada je riječ o osiguranicima sa područja koje pokriva Kancelarija FZO u Bijeljini, u 2012. godini na bolovanju se nalazilo ukupno 1.400 radnika, a u 2013. ih je bilo 1.300. Trošak Fonda za bolovanje za područje Kancelarije Bijeljina u prošloj godini iznosi 1,3 miliona KM, a u 2012. godini oko 1,6 miliona maraka.

Najčešći razlozi zbog kojih se radnicima odobravaju bolovanja su povrede, bolesti mišićno-koštanog sistema i maligne bolesti, a česti uzroci za bolovanja su i bolesti krvotoka i duševni poremećaji.

U regionu dominira praksa da poslodavac obezbjeđuje platu do 40 dana, pa se može reći da su poslodavci u Srpskoj u ovom smislu manje opterećeni nego u drugim zemljama.

u FZO ističu za Srnu da je u prošloj godini 39 poslodavaca tražilo provjeru opravdanosti bolovanja i to za 136 radnika, a kontrolom su utvrđene nepravilnosti kod 26 slučajeva.

Nepravilnosti su se najčešće odnosile na situacije kada je bolovanje trajalo duže nego što je za određeno oboljenje ili povredu predviđeno kriterijumima koji su propisani Pravilnikom o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Ukoliko komisija, koja odobrava bolovanja duža od 30 dana, ne postupi u skladu sa Pravilnikom, tu komisiju smjenjuju i imenuju drugu, što se dešavalo u proteklom periodu.

Ukoliko je ljekar propisao bolovanje mimo Pravilnika, poslodavac može da od zdravstvene ustanove zatraži da mu se nadoknadi šteta.