Spreman zakon za prebijanje dugova

Zvanični podatak iz 2012. godine, prema kojem su ukupna kratkoročna potraživanja privrede RS od domaćih kupaca veća od 2,6 milijardi KM, jasan je znak da je zakon neophodan kako bi se povećala likvidnost privrede.

"Nelikvidnost je jedan od najvećih problema s kojima se privreda RS susreće pa zato podržavamo donošenje ovog zakona", kazao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, dodajući kako će upravo zakonom jedan dio nelikvidnosti biti uklonjen.

Prema njegovim riječima, ono što je bitno je da su u zakon uključeni i korisnici u budžetskom sistemu, što znači da će u sistemu prebijanja dugova moći da učestvuje i država.

Zakon će pomoći da se regulišu obaveze između preduzeća, jer će se razni privredni subjekti povezati i zatvoriti niz dužničko-povjerilačkih odnosaEkonomski stručnjaci kažu kako će primjena ovog zakona u velikoj mjeri zavisiti od zainteresovanosti države da se uključi kao kompenzant u ovom procesu.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT, sumnja da će Vlada RS ući u proces prebijanja dugova u kojem će ugroziti svoju likvidnost s obzirom na to da ju je održavala upravo na zakašnjelim isplatama.

"To bi se moglo desiti u slučaju da Fond zdravstvenog osiguranja duguje sredstva poslodavcu za porodiljsko bolovanje, a da on duguje državi doprinose za neki drugi vid socijalnog osiguranja. S obzirom na to da se od preduzeća traži da uredno isplaćuje svoje obaveze, teško se može očekivati da će Vlada RS u tome učestvovati, jer bi na taj način poboljšala likvidnost preduzeća, dok bi svoju još više ugrozila", kaže on.
Ipak, kako je rekao, sa druge strane zakon će pomoći da se regulišu obaveze između preduzeća, jer će se razni privredni subjekti povezati i zatvoriti niz dužničko-povjerilačkih odnosa.

Kako je ocijenio, u najlošijem položaju su upravo oni privrednici i preduzeća koji svoje obaveze uredno izmiruju, a koji imaju potraživanja prema državi, pošto dosad nisu imali instrumente kojima bi to naplatili.

Sa druge strane, Predrag Zgonjanin, direktor banjalučke fabrike "Celex", kaže kako će poslovanje onih preduzeća koja su orijentisana prema izvozu umnogome biti olakšano nakon što ovaj zakon stupi na snagu.

Kako je objasnio, s obzirom na to da ova fabrika radi grupacijski, varijanta deviznog poslovanja ih je opterećivala pošto su sve razmjene između preduzeća obavljane putem faktura, a plaćanje vršilo preko banaka.

"Preduzeće koje nam je isporučivalo celulozu izdavalo nam je fakture, a mi smo mu vraćali papir takođe uz fakture, s tim da je sav novac išao preko banaka, gdje za ove poslove treba da imate ogromnu količinu novca.

Sada ćemo putem multilateralnih kompenzacija moći izračunati šta smo mi njima dali, šta su oni dali nama i da ta potraživanja prebijemo", pojašnjava Zgonjanin.

Teren za prebijanje dugova i potraživanja u RS će biti berza.

"Pored funkcionalnosti, koje su neophodne da se sprovede multilateralna kompenzacija, predložićemo da sistem sadrži i rješenja za realizaciju multilateralnih cesija i aukcija za prodaju potraživanja", kazao nam je ranije Milan Božić, direktor Banjalučke berze.