Zimska rezidba za veće prinose
- Autor Glas Srpske
- Budite prvi koji će ostaviti komentar!
Voćari i tokom zimskih mjeseci imaju pune ruke posla u voćnjacima kako bi završili rezidbu i zaštitili stabla.
Stručnjaci iz Područne kancelarije Resora za poljoprivredu iz Prijedora, u saradnji sa Udruženjem voćara "Prijedor", organizovali su radionicu u selu Babići, smještenom na južnim obroncima Kozare. Iznad maglovitog prijedorskog polja, na imanju Duška Aleksića sočne plave plodove daju sorte "čačanska rodna", "čačanska ljepotica", "čačanska najbolja" i šljiva sorte "stenli". Rezidbu je demonstrirao inženjer Aleksandar Popović iz Područne kancelarije u Doboju.
- Kod rezidbe šljive treba povesti računa o osvijetljenosti krošnje, naročito ako se proizvodi šljiva namijenjena za preradu i proizvodnju alkoholnih pića - kazao je Popović.
On je istakao da je jedan od uobičajenih problema u ovom dijelu Srpske pretjerana bujnost i slabo zametanje plodova kod sorte "čačanska najbolja".
Naglašava da je rezidbu kod ove sorte najbolje obavljati nakon cvjetanja. Na području Prijedora pod intenzivnim zasadima šljive je oko 30 hektara.
- Što se tiče strukture sortimenta šljive, najzastupljenija sorta u intenzivnoj proizvodnji je "stenli", koja zauzima oko 30 procenata. Pored ove, uzgajaju se i sorte "čačanska rodna", "čačanska ljepotica" i "čačanska najbolja" - kazao je diplomirani inženjer iz Resora za poljoprivredu u Prijedoru Mirko Jokić.
Dodaje da je u prosjeku prinos šljive u ovom kraju oko 15 tona po hektaru. Da bi osigurali prinose i sa stabala ubirali kvalitetne plodove, za voćare ni zimi nema predaha.
- Rezidba prije zime uglavnom se radi neposredno poslije berbe i to je osnovna rezidba, kada vadimo najkritičnije grane koje samo iscrpljuju voćku - rekao je Jokić.
Ministarstvo
Pravo na premije za proizvedeno i prodato voće imaju svi registrovani poljoprivredni proizvođači u Srpskoj.
- Visinu premije za proizvedeno i prodato voće, povrće i gljive utvrđujemo nakon obrade prispjelih zahtjeva, a u skladu sa iznosom koji je utvrđen Planom korišćenja sredstava i iznosi do 15 odsto od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda - ističu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
