Agencija Standard and Poor's podigla kreditni rejting Bosne i Hercegovine

Standard and Poor's (S&P) je saopćio da je potvrdio dugoročni i kratkoročni kreditni rejting Bosne i Hercegovine u stranoj i domaćoj valuti 'B/B', dok je revidirao dugoročne izglede zemlje na pozitivne sa stabilnih.

Kao razlozi za takvu odluku navode se manje konfrontacije u "političkom okruženju",  dok će "vanjske neravnoteže BiH ostati ograničene", dok  teret vladinog duga ostaje nizak na 22% BDP-a do kraja 2023. godine, pri čemu se većina duga duguje zvaničnim kreditorima po relativno niskim kamatnim stopama i dugim rokovima dospijeća.

Globalna rejting agencija je dodala da se stabilnost u Bosni i Hercegovini poboljšala posljednjih mjeseci, s relativno blagovremenim formiranjem vlade na državnom nivou nakon općih izbora u oktobru 2022. godine, a očekuje se da će ekonomija zemlje nastaviti rasti u 2023. godini, iako u sporijim tempom.

Standard and Poor's također ističu da je Bosna i Hercegovina u decembru 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU, dok se čini da je smanjena vjerovatnoća da se Republika Srpska povuče iz ključnih državnih institucija.

Očekuje se da će ekonomski rast BiH usporiti na 1% u 2023. godini, odražavajući razvoj ključnih trgovinskih partnera, ali vladin dug ostaje na 22% BDP-a na kraju 2022. godine.

"Stoga smo revidirali naše izglede o dugoročnom suverenom kreditnom rejtingu BiH na pozitivan sa stabilnog i potvrdili naš rejting 'B/B'", navode iz Tandard and Poor's.

"Mogli bismo podići rejting u narednih 12 mjeseci ako vladin bilans ostane jak, a vanjske neravnoteže ostanu umjerene, uprkos slabljenju potražnje ključnih trgovinskih partnera i ponekad nepredvidivoj prirodi unutrašnje politike BiH", navodi se u saopćenju.


Iz Tandard and Poor's  navode da bi mogli sniziti rejting ako domaće političke konfrontacije eskaliraju, posebno ako to dovodi do sve veće vjerovatnoće negativnih implikacija na servisiranje državnog duga – na primjer, utjecajem na prihode od indirektnih poreza ili devizne rezerve u centralnoj banci.

Obrazloženje

"Revizija odražava ono što mi smatramo povlačenjem domaće političke konfrontacije u BiH nakon općih izbora u oktobru 2022. godine. Koaliciona vlada na državnom nivou formirana je manje od četiri mjeseca nakon u januaru 2023., u odnosu na 14 mjeseci nakon prethodnih izbora 2018. godine", dio je obrazloženja S&P za usvajanje ovakve odluke.

Navodi se i da su planovi Republike Srpske da se povuče iz nekoliko institucija na državnom nivou "na čekanju".

Također napominju  da je ekonomija BiH pokazala otpornost na nedavne vanjske šokove kao što su pandemija COVID-19 i nagli rast cijena roba nakon početka sukoba između Rusije i Ukrajine. Očekuje se da će deficit tekućeg računa ostati povišen ove godine, ali će većina sredstava doći iz neto priliva direktnih stranih investicija (SDI) i suficita na kapitalnom računu. Osim toga, procjenjuje se da je "centralna vlada" imala uravnotežen budžet na konsolidiranoj osnovi u 2022. i pa se stoga predviđaju "skromni deficiti" u prosjeku od 0,6% BDP-a do 2026. godine.

Osim političkih dešavanja, Agencija smatra da su se ekonomski izgledi za BiH pogoršali. Preko 70% njenih trgovinskih partnera nalazi se u EU, gdje očekuju veliko usporavanje 2023. godine, uz rast od 0% u eurozoni, dok će neke zemlje doživjeti recesiju.

Očekuje se da će se proizvodnja u Njemačkoj, koja ostaje ključni trgovinski partner BiH, smanjiti za 0,5%.

Na osnovu dostupnih podataka procjenjuje se da je realni rast BDP-a  bio 4,2% u 2022., ali predviđa se da će usporiti na 1% u 2023. Očekuje se da će se potrošnja smanjiti za 0,5%, dok će rast investicija i izvoza usporiti  na 1,5% odnosno 2,0% u 2023. sa 18,0% i 22,0% procijenjenih za 2022. godinu.

Trenutno stanje na graničnim prelazima donosi Auto-moto savez Republike Srpske

Stanje na graničnim prelazima možete pratiti UŽIVO i putem aplikacije za Android Auto-moto saveza Republike Srpske!