Raiffeisen analiza: BDP BiH lani porastao 1,3 posto!

Prerađivačka industrija predvodi oporavak ekonomije eurozone, sa PMI indeksom za prerađivačku industriju u decembru od  52,7 poena, što je najviša vrijednost u ovoj godini. Tačnije, prosječna vrijednost PMI indeksa u četvrtom kvartalu je na rekordnom nivou u posljednje dvije i po godine, i korelira s očekivanom vrijednošću realnog BDP-a od 0,6% u posljednjem kvartalu - što je također i procjena Raiffeisen RESEARCH-a.

„U skladu sa našim najavama iz novembra, usljed bržeg oporavka euro zone kao našeg glavnog trgovinskog partnera, slabljenje dinamike rasta izvoza i izvozno-orijentisane industrijske proizvodnje bilo je značajno sporije od očekivanog u trećem kvartalu, dok je četvrti kvartal neočekivano donio ubrzanje rasta ova dva ključna ekonomska indikatora koji snažno koreliraju sa rastom ukupnog BDP-a Bosne i Hercegovine. Također, obzirom da će,  na temelju dostupnih podataka iz novembra, sektor građevinarstva ove godine izaći iz petogodišnje recesije, očekujemo nešto viši doprinos bruto investicija očekivanom ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine. Nakon objave podataka realnog sektora za treći i četvrti kvartal revidirali smo naviše našu procjenu očekivanog realnog ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine na 1,3% yoy za 2013. godinu“, navodi Ivona Zametica, glavni ekonomski analitičar Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina.

Brži oporavak ekonomije jedinstvenog područja eura od očekivanog u trećem i četvrtom kvartalu 2013. godine, direktno se reflektovao na kretanje bh. izvoza roba, naročito jer je Njemačka, kao glavni generator oporavka ekonomije jedinstvenog područja eura, i dalje ključni trgovinski partner BiH sa 15,9% udjela, praćena  Italijom, Austrijom i Slovenijom sa dodatnih 28,4% udjela u ukupnom izvozu. Tako je ukupan izvoz roba u trećem kvartalu zabilježio prvo značajno usporavanje godišnjih stopa rasta sa 10,7% yoy iz prvog kvartala na svega 1,9% u trećem kvartalu. Međutim, četvrti kvartal je donio iznenadni obrat i ubrzanje rasta izvoza roba, sa najvišom stopom rasta dostignutom u decembru od čak 12,9% yoy, čime je ukupan rast izvoza roba u četvrtom kvartalu iznosio 5,6% yoy. Time je ukupan rast izvoza roba u 2013. godini dostigao vrijednost od 8,3 milijarde KM ili rast od 6,6% yoy. Kao i u prethodnim kvartalima, rast izvoza bio je predvođen kategorijom „Mineralnih proizvoda“ sa zabilježenom stopom rasta izvoza od 20,8% yoy u periodu od januara do novembra, što, prije svega, predstavlja izvoz električne energije i naftnih derivata koji čine 12,8% ukupnog bh. izvoza roba. Nadalje, ohrabruje nastavak solidnog rasta u oblasti „Mašina i mašinskih dijelova“ koji su u ovoj godini dostigli udio izvoza od 10,3% i rast od 8,4% yoy u istom periodu. Međutim, najznačajnija kategorija izvoza roba - „Bazni metali“ koji čine preko 21% našeg izvoza, ove godine će i dalje bilježiti snažan pad od 8,6%. Time je ovo druga godina zaredom sa negativnim rezultatima izvoza bh. ključne industrije - proizvodnje baznih metala.

„Ohrabruje činjenica da Bosna i Hercegovina u posljednjih nekoliko godina sve više bilježi širenje i diferencijaciju baze izvoznih roba u kojima uz odlične rezultate ostvarujemo i rast, što je veoma pozitivan pokazatelj za dalji razvoj ekonomije i konkurentnost naših proizvoda na evropskom tržištu. Pozitivne stope rasta i značajne udjele u ukupnom izvozu u ovoj godini i dalje ostvaruju „Drvo i proizvodi od drveta (namještaj i sl.)“, „Tekstil i proizvodi od tekstila“, „Obuća“, „Transportna sredstva i njihovi dijelovi“, te „Plastika i proizvodi od plastike“. Postoji značajan broj privatnih firmi koje su uspjele ostvariti zapažene rezultate i probiti se na zahtjevno evropsko tržište, što veoma ohrabruje“, navodi dalje glavni ekonomski analitičar Raiffeisen banke.

Kretanja izvoza preslikana su na dinamiku rasta bh. industrijske proizvodnje.  Dostupni podaci zaključno sa novembrom 2013. godine ukazuju da je treći kvartal donio usporavanje godišnjih stopa rasta sa 7% zabilježenih u prvom kvartalu na 4,7% u trećem kvartalu, ali da je četvrti kvartal donio zaokret i neočekivano ubrzanje rasta industrijske proizvodnje od 9%. Ne iznenađuje stoga da su najbrže rastuće kategorije industrijske proizvodnje i dalje „Proizvodnja električne energije“, i, iz oblasti „Prerađivačke industrije“, proizvodnja tekstila, odjeće, drveta i drvnih proizvoda, mašina i metalnih proizvoda. Dvije ključne kategorije, koje čine čak 87% bh. industrije, „Prerađivačka industrija“ i „Proizvodnja i snadbijevanje električnom energijom, vodom“, bilježe kumulativnu stopu rasta za jedanaest mjeseci 2013. godine od  8,2% i 8,8% yoy respektivno. Jedini segment industrije koji je i dalje u recesiji, sektor „Rudarstva“, bilježi pad od 5,8% yoy.

Pored toga, sektor građevinarstva i bruto investicije će također značajno doprinijeti očekivanom rastu u rasponu od 1,0% – 1,3% yoy. Radovi na Koridoru Vc, naročito u Federaciji BiH, konačno su dali pozitivne efekte u 2013. godini te je segment „Niskogradnje“ zabilježio impresivan rast od 18,3%, čime je ukupan sektor „Građevinarstva“ zabilježio rast od 7% yoy u 11 mjeseci 2013. godine. Stoga se očekuje da bruto investicije rastu u realnom smislu za 3% yoy u 2013. godini.

U smislu ostalih komponenti BDP-a nije došlo do revizije naviše, budući da je domaća potražnja iznimno slaba, usljed visoke stope nezaposlenosti od 27,5% u 2013. godini, smanjenog raspoloživog dohotka zbog pada neto plata i smanjenog priliva doznaka iz inostranstva koje su za devet mjeseci zabilježile pad od 1,8% i iznosile 2,59 milijardi KM. Stoga je očekivanje Istraživanja i savjetovanja Raiffeisen banke pad privatne potrošnje od 0,5% u realnim iznosima, te pad javne potrošnje od 0,3% usljed mjera štednje nametnutnih kroz Stand-by aranžman koji je u 2013. godini imao puni efekat, te razlog zbog kojeg građani još uvijek očekivani rast od 1,3% ne osjećaju u vidu rasta zaposlenosti i poboljšanja ekonomskog standarda.

Pred nama je nastavak oporavka u 2014. godini – investicije kao nova prilika za ubrzanje rasta bh. ekonomije

Uzimajući u obzir poboljšanje ekonomskih izgleda vezano za oporavak ekonomije euro zone sa procijenjenim rastom od 1,5% yoy u 2014. godini, očekivana stopa ekonomskog rasta BiH u ovoj godini također ima izglede za dodatnu reviziju naviše sa trenutnih 1,5% u realnim iznosima, za što ipak treba sačekati prve pokazatelje za prvi kvartal 2014. godine. Naravno, uz poboljšanje izgleda za rast izvoza roba i usluga, zbog oporavka ekonomije euro zone, za koji se očekuje rast od 5% u realnim iznosima, jedan od ključnih generatora rasta u 2014. godini godini je očekivani impresivan rast domaćih investicija usljed nastavka investicionog ciklusa na Koridoru Vc u oba entiteta te pokretanje investicionih ciklusa Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB, što su važne pretpostavke za ostvarenje ovog baznog ekonomskog scenarija.

Procjena rasta stranih direktnih ulaganja za narednu godinu je 650 miliona EUR ili oko 5% BDP-a, za što je pretpostavka ulazak stranih investitora kroz javno-privatno partnerstvo na planiranim projektima Termoelektrane Tuzla i dijela koridora Vc u Republici Srpskoj, te viši priliv ulaganja u sektore domaće industrije usljed poboljšanja stanja ekonomije euro zone, što je uobičajeni trend zabilježen posljednjih godina kad god se ekonomija jedinstvenog područja počne oporavljati.

Očekuje se da će rast domaćih i stranih investicija, procijenjen na 9% u realnim iznosima kao iznos ukupnih bruto investicija ekonomije, dati prve pozitivne efekte na tržište rada u vidu smanjenja stope nezaposlenosti na 26,5%, uz blagi rast neto plata,  što bi uz rast doznaka iz inostranstva i nastavak pozitivnog rasta kredita moglo doprinijeti pozitivnom rastu potrošnje građana BiH nakon duge četiri godine depresije. Time bi bh. građani konačno trebali osjetiti i prve efekte na poboljšanje svoje kupovne moći, osobito jer se ne očekuju dodatni inflatorni pritisci u 2014. godini kroz uvezenu inflaciju sa vanjskih tržišta. Trenutna procjena rasta privatne i javne potrošnje stoga je pozitivna i iznosi 0,5% yoy i 0,6% u realnim iznosima.

„Ono što bi moglo ugroziti naš bazni ekonomski scenarij je svakako politička neizvjesnost koju donosi izborna godina u kojoj se nalazimo. Pored eventualnog efekta na ekonomski rast, ukoliko se planirane investicije ne budu realizovale predviđenom dinamikom zbog političkih previranja, poseban rizik koji izborna godina donosi odnosi se prije svega na održivost likvidnosti domaćih budžeta i fiskalne stabilnosti. Naime, podsjetimo se da se domaći entitetski budžeti sa značajnim iznosom od 300 miliona KM oslanjaju na prilive kroz tranše Stand-by aranžmana u ovoj godini, a da ukupna planirana otplata koju Bosna i Hercegovina mora servisirati iznosi čak 260 miliona KM. U ovoj godini je pred bh. političkim liderima velika odgovornost u smislu ispunjavanja ciljeva strukturalnih mjera MMF-a, što uključuje neke od veoma zahtjevnih reformi i set zakona, koji se moraju usaglasiti i usvojiti, kako bi priliv tranši od MMF-a bio nesmetan. Bilo kakva kašnjenja i neispunjavanja uslova MMF-a dovela bi entitetske budžete u veliku likvidnosnu krizu, uzimajući u obzir već pomenuti visoki iznos obaveza koje dospijevaju u ovoj godini prema  MMF-u i sve ostale redovne obaveze iz budžeta. Smatramo da su, u uslovima neispunjenja obaveza prema MMF-u, alternative za pronalaženje eventualno novih izvora finanisiranja budžetskih obaveza veoma ograničene, posebno uzmemo li u obzir veoma ambiciozne postojeće planove finansiranja na primarnom tržištu izdavanjem dužničkih vrijednosnih papira, od 310 miliona KM u slučaju FBiH te 110 miliona KM u slučaju Republike Srpske“, zaključuje Ivona Zametica, glavni ekonomski analitičar Raiffeisen banke.